S početkom proljeća sve više se intenziviraju sezonski poslovi u poljoprivredi. Obavljanje tih poslova je radi svojih specifičnosti posebno regulirano zakonskim propisima.

Način zapošljavanja na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi reguliran je Zakonom o tržištu rada. Također, za obavljanje tih poslova relevantni su i podzakonski propisi. To su Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2024. g.

Na kojim se područjima poljoprivrede mogu obavljati sezonski poslovi?

Privremeni, odnosno povremeni sezonski poslovi se mogu obavljati u sljedećim područjima poljoprivrede:

1.  bilinogojstvo – obuhvaća pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje, utovar i istovar poljoprivrednih proizvoda ili repromaterijala;

2. stočarstvo – obuhvaća striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda, sakupljanje i sortiranje jaja, prikupljanje i utovar peradi, čišćenje objekata između proizvodnih ciklusa, utovar i istovar stoke ili hrane za životinje;

3. ribarstvo – obuhvaća gospodarski ribolov na moru i slatkim vodama, uzgoj slatkovodne i morske ribe i školjkaša, te preradu ribe i drugih vodenih organizama.

Tko može zapošljavati na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi?

Poslodavac koji može zapošljavati na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi je:

  • fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost;
  • fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva evidentiranog u odgovarajućem upisniku i
  • fizička osoba (građanin).

S druge strane, sezonski radnik u poljoprivredi može biti nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja koji, na temelju ugovora o sezonskom radu, obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi.

Korisnik mirovine je osoba koja je ostvarila pravo na mirovinu prema propisima Republike Hrvatske, države članice EU ili države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju.

Tražitelj zaposlenja je osoba koja se želi zaposliti na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi.

Osobe koje ne mogu obavljati poslove sezonskog radnika!

Osobe koje se ne mogu zaposliti na sezonskim poslovima u poljoprivredi su:

  • zaposlene osobe, odnosno samozaposlene osobe i osobe koje se nalaze u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega su obvezno osigurane prema posebnim propisima kojima se uređuju obvezna osiguranja;
  • osobe koje su zaposlene na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojem obavljaju ugovorene poslove i
  • osobe koje imaju utvrđenu opću nesposobnost za rad;
  • osobe koje su osigurane na produženo osiguranje prema posebnom propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako su osigurane na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, tijekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti ili za vrijeme nezaposlenosti pomorca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme;
  • maloljetne osobe;
  • osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu.

Sklapanje i sadržaj Ugovora o sezonskom radu

Poslodavac (osim fizičke osobe – građanina) može sa sezonskim radnikom u poljoprivredi sklapati ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi i za obavljanje onih sezonskih poslova u poljoprivredi koji se odnose na prodaju na malo izvan prodavaonica, vlastitog sezonski sakupljenog ili proizvedenog uroda, proizvoda ili kulture, odnosno ulovljene ili uzgojene ribe i drugih vodenih organizama.

Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sklapa se, prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona, te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi.

Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi mora sadržavati sljedeće podatke:

  • ime, prezime, osobni identifikacijski broj i adresu stanovanja sezonskog radnika u poljoprivredi;
  • dan, mjesec i godinu rada sezonskog radnika u poljoprivredi;
  • naziv, OIB i sjedište poslodavca; dnevni iznos, način i rok isplate plaće sezonskog radnika u poljoprivredi;
  • evidentiran (nalijepljen) vrijednosni kupon; naznaku o najdužem trajanju redovitoga radnog dana sezonskog radnika u poljoprivredi;
  • naznaku o najkraćem trajanju stanke, dnevnog i tjednog odmora sezonskog radnika u poljoprivredi.

Predajom i prihvatom vrijednosnog kupona, te njegovim evidentiranjem (lijepljenjem), smatra se da su sezonski radnik u poljoprivredi i poslodavac suglasni sa sadržajem ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi.

Sezonski rad može trajati najduže 90 dana

Treba naglasiti da je sezonski radnik u poljoprivredi za vrijeme rada obvezan kod sebe imati ugovor.

Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže 90 dana tijekom kalendarske godine, te ne mora biti u neprekinutom trajanju. U slučaju potrebe za dužim radom potrebno je sklopiti ugovor o radu.

Poslodavac za sezonske radnike u poljoprivredi nema obvezu voditi evidenciju o radnicima, niti im dostavljati isprave o plaći prema općim propisima o radu.

U obavljanju privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi osobama mogu pomagati njihovi članovi obitelji, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, a kojima se smatraju: supružnik, srodnici po krvi u ravnoj lozi i njihovi supružnici (djedovi i bake, roditelji, djeca, unuci i praunuci), srodnici po krvi u pobočnoj lozi i njihovi supružnici (braća i sestre, te njihovi potomci, braća i sestre oca i majke, te njihovi potomci), srodnici po tazbini i njihovi supružnici (roditelji supružnika, braća i sestre supružnika, te njihovi potomci), pastorčad i posvojenici i njihovi supružnici, korisnik udomiteljstva kojem ta fizička osoba pruža uslugu udomiteljske skrbi, osoba koju je ta fizička osoba dužna uzdržavati, te osoba s kojom je ta fizička osoba u izvanbračnoj zajednici.

Ako je poslodavac koji zapošljava na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi fizička osoba, tada mu u obavljanju tih poslova mogu pomagati prijatelji i susjedi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, ako taj rad obavljaju bez plaćanja i druge materijalne koristi.

Plaćanje doprinosa kupnjom vrijednosnih kupona

Poslodavac unaprijed plaća dnevni iznos doprinosa za obvezna osiguranja kupnjom vrijednosnog kupona. Njime se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio propisane doprinose. Naime, doprinosi se plaćaju za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (20 %/15 %) i mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (5 %) na propisanu dnevnu osnovicu. Dnevna osnovica za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi u 2024. godini iznosi 20.80 eura. Na vrijednosnom kuponu iskazuje se iznos plaćenog dnevnog doprinosa. Dnevna svota doprinosa, odnosno vrijednost kupona za sezonski rad u poljoprivredi za 2024. godinu iznosi 4,16 EUR.

Isplata dnevnice (plaće)

Ministar nadležan za rad uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije, za svaku sljedeću kalendarsku godinu, a najkasnije do 31. prosinca tekuće kalendarske godine, odlukom propisuje najniži dnevni iznos plaće. Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2024. godinu objavljena je u Narodnim novinama br. 153/23., i stupila je na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Sukladno tome, najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2024. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje dohotka, ne može biti niži od 16,64 EUR.

Na navedeni iznos plaće, odnosno iz tog iznosa plaće, ne obračunavaju se i ne uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopama prema posebnom propisu, jer su isti uplaćeni unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona.

Dnevni iznos plaće, kao i svi ostali primici koje poslodavac isplaćuje sezonskom radniku smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, te se obračunava porez na dohodak na način propisan za drugi dohodak. Naime, poslodavac je dužan obračunati i uplatiti porez na dohodak po stopi od 10 % do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata ili davanje. Također, poslodavci su obvezni podnijeti Poreznoj upravi Obrazac JOPPD za isplaćenu plaću i uplaćeni porez, do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren, odnosno isplaćen ili najkasnije sljedeći radni dan. Poslodavac može ugovoreni dnevni iznos plaće sezonskom radniku u poljoprivredi isplatiti u gotovom novcu.

Obveza sezonskog radnika

Istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja provedenog na sezonskim poslovima prema posebnom propisu, sezonski radnik u poljoprivredi dužan je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te kalendarske godine. Na temelju tih podataka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje evidentira svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju.

Primjena propisa o zaštiti na radu

Na sezonskog radnika u poljoprivredi na odgovarajući način primjenjuju se propisi kojima se uređuje zaštita zdravlja i sigurnost na radu, a na zaštitu njegovih prava na odgovarajući se način primjenjuje opći propis o radu, odnosno Zakon o radu.