Proizvodnja jaja u Europskoj uniji (EU) temelji se na više od 350 milijuna kokoši nesilica koje proizvode oko 6,7 milijuna tona jaja svake godine. U zadnje vrijeme se proizvodnja jaja u EU smanjila, dijelom kao posljedica energetske krize koja je nastala uslijed ruske invazije na Ukrajinu, ali okidač za to bila je i ptičja gripa.

U Hrvatskoj se broj kokoši nesilica i proizvedenih jaja mijenjao tijekom godina, ali od 2018. godine traje pozitivan trend u proizvodnji kokošjih jaja, pa je tako vidljivo povećanje u 2021.g. za 10,1 % u odnosu na prethodnu godinu.

Graf 1: Proizvodnja kokošjih jaja 2000.-2021. godine u Hrvatskoj

Postupno ukidanje kaveza u uzgoju kokoši

U Hrvatskoj su ukupno registrirane 263 farme kokoši nesilica (prema podacima Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, MPŠ na dan 24.1.2023.), od čega je 131 slobodni uzgoj, 66 kaveznih, 59 stajski uzgoj, 6 ekoloških i jedna kavezno-stajska. Međutim, prema Strategiji od farme do stola koju je Europska Komisija usvojila u svibnju 2020.g, ova će se struktura mijenjati u budućnosti zbog najavljenog revidiranja zakonodavstva o dobrobiti životinja do kraja 2023.g. kojim se predlaže postupno ukidanje kaveza u uzgoju i prelazak na alternativne načine držanja kokoši nesilica.

Predlaže se postupno ukidanje kaveznog uzgoja kokoši

Graf 2: Registrirane farme kokoši nesilica u Hrvatskoj 2023. godine

Mjera 14 – Dobrobit Životinja, Operacija 14.1.3 (Plaćanje za dobrobit životinja u peradarstvu) Programa ruralnog razvoja (PRR) namijenjena je upravo prilagodbi poljoprivrednika i postupnom prelasku na alternativne načine uzgoja. Kod ove operacije je za uzgoj nesilica na raspolaganju nekoliko mjera kojima se osiguravaju poboljšani uvjeti smještaja (povećanje podne površine za 10 %, smanjena gustoća naseljenosti, smanjen broj nesilica po gnijezdu) plaćanjem 40,44 EUR/uvjetnom grlu.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) cijene konzumnih jaja porasle su za 46,9 % u 2022.g. u odnosu na 2021., a istovremeno su inputi u poljoprivrednoj proizvodnji porasli za 40,5 % u istom razdoblju. Prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava (TISUP) prodajne cijene jaja kaveznog uzgoja bile su u prvih 9 tjedana 2023. u odnosu na 2022.g. više za 4,8 %, a jaja iz podnog uzgoja za 7,2 %. Prema kakvoći jaja se svrstavaju u A klasu (svježa jaja) ili B klasu (jaja namijenjena preradi). Težinski razredi su: XL – vrlo velika (teža od 73 g), L – velika (63 – 73 g), M – srednja (53 – 63 g), S – mala (lakša od 53 g), a prema na načinu uzgoja, jaja se označavaju brojevima:

0 – jaja iz ekološkog uzgoja,

1- jaja iz slobodnog uzgoja,

2 – jaja iz štalskog (podnog) uzgoja,

3 – jaja iz kaveznog uzgoja.

Prosječna veleprodajna cijena konzumnih jaja A klase i to najprodavanijih razreda L i M (za kavezni i podni uzgoj) iznosila je 0,19 odnosno 0,18 EUR/kom, što znači da deset jaja u veleprodaji košta 1,8 ili 1,9 EUR. Ista ta jaja u prodavaonicama, ako nije riječ o akciji ili robnoj marki trgovačkog lanca, koštaju od 3,12 do 3,18 EUR, što znači da su od veleprodaje do maloprodaje troškovi distribucije, radnika, PDV-a i trgovačke marže dodali oko 70 % na veleprodajnu cijenu.

Samodostatnost u proizvodnji jaja najviša nam je od svih stočarskih sektora

Tablica 1: Pregled veleprodajnih cijena konzumnih jaja A klase, EUR/kom

Pogledamo li podatke o samodostatnosti jaja u Hrvatskoj, vidimo da smo premašili razinu od 90 %, a samodostatnost u proizvodnji jaja najviša nam je od svih stočarskih sektora. Međutim činjenica da su među prehrambenim proizvodima baš jaja među rijetkima gdje domaća proizvodnja pokriva i više od 90 % potreba, očito nije jamac da će cijene tog proizvoda biti niže nego u državi koja se mora više oslanjati na uvoz. Hrvatska je prema podacima TISUP-a za siječanj 2023. na samom vrhu EU kad je u pitanju veleprodajna cijena jaja, ali ovdje je potrebno naglasiti kao se cijene u Hrvatskoj vode samo za jaja A klase, dok se cijene u EU odnose na jaja A i B klase, pa je razumljivo niža cijena kada se u prosječnu cijenu uzima i cijena jaja namijenjenih preradi (B klasa).

Jaja iz najprodavanijih razreda (L i M) u Hrvatskoj su koštala 292,49 EUR/100 kg, a najbliže Hrvatskoj je susjedna Mađarska gdje je veleprodajna cijena jaja u siječnju u prosjeku bila 277 EUR/100 kg, dok su u susjednoj Sloveniji jaja bila jeftinija za čak 27% nego u Hrvatskoj. Usporedimo li cijene na svjetskoj razini, prosječna cijena jaja je 0,23 $/kom (preračunato po srednjem tečaju HNB-a 0,22 EUR/kom), u rasponu od najniže cijene u Indoneziji (0,014 EUR/kom) do najviše u Švicarskoj (0,513 EUR/kom).

Osim prodajnih cijena koje su glavni čimbenik određivanja prihoda, na isplativost i uspješno poslovanje peradara značajno djeluju i troškovi. Hranidba nesilica čini najbitniju i financijski najveću stavku u proizvodnji konzumnih jaja, pa je promjena cijene koju pokazuju podaci TISUP-a (od više od 20 % u odnosu na prošlu godinu do više od  65 % u odnosu na 2021.g.) itekako zabrinjavajuća.

Treba napomenuti kako peradari uglavnom nemaju poljoprivredne površine na kojima mogu proizvoditi vlastitu hranu za perad, što znači da su u potpunosti izloženi uvjetima koji vladaju na tržištu na kojemu moraju kupovati stočnu hranu.

U krmnoj smjesi moraju biti prisutni svi mikro i makro elementi potrebni za normalan metabolizam kokoši i to u odgovarajućim količinama i omjerima (16-17 % sirovih bjelančevina, 3-4 % kalcija i 0,7 % fosfora). Utrošak od 2,4– 2,6 kg hrane za kg jajčane mase znači da kokoši trebaju dnevno konzumirati 120-130 g hrane, odnosno gotove krmne smjese da bi ostvarile proizvodnju od oko 300 jaja godišnje, a na neodgovarajuću hranidbu kokoši odgovaraju padom proizvodnje. Nesilicama mora biti na raspolaganju i dovoljna količina vode za piće (svakoj nesilici je potrebno oko 2,5 dl vode dnevno), a posljedice nedostatka vode znatno su štetnije nego nedostatka hrane. Računa se da nesilica na 1 kg pojedene hrane popije 1,5-2 litre vode, a pri visokim temperaturama u peradnjaku može popiti 4-5 litara vode za 1 kg pojedene krmne smjese.

Hranidba nesilica čini najbitniju i financijski najveću stavku u proizvodnji konzumnih jaja

Tablica 2: Promjena cijena hrane za nesilice

Osim hranidbe, na strukturu troška proizvodnje djeluju i ostali inputi, a kod njih je prema podacima DZS-a također prisutan trend rasta cijena. Posebno je naglašen porast cijena energenata (69,4 %), a u proizvodnji konzumnih jaja je značajno korištenje električne energije – za grijanje peradnjaka (70 %), ventilaciju (20 %), rasvjetu i ostalo.

Tablica 3: Indeksi cijena repromaterijala u poljoprivrednoj proizvodnji

Struktura troškova u proizvodnji konzumnih jaja

U primjeru na temelju kojega je napravljena struktura prihoda i troškova, na bazi 3.000 nesilica, korištene su aktualne cijene za jaja, izlučene kokoši nesilice i kokošji stajski gnoj koji čine prihod od proizvodnje jaja. Računalo se s godišnjom proizvodnjom od 300 jaja po nesilici, koja su prodana po cijeni od 0,19 EUR/kom (prosječna cijena prema TISUP-u) iako se izravnom prodajom mogu postići cijene i više od 3 EUR za pakiranje od 10 kom (prihod 270.000 EUR). Neki od oblika izravne prodaje jaja su prodaja u gospodarskom dvorištu, prodaja putem dostavnog vozila, seljačka prodavaonica, seljački sajam, jajomat i online prodaja.

Oblik prodaje može osim na prodajnu cijenu i prihod, djelovati i na troškove (posebno transport). Ukoliko poljoprivrednik prodaje do 50 komada jaja dnevno na kućnom pragu, tržnici ili sajmovima, utoliko mora zadovoljiti određene uvjete: treba biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, sustav ARKOD i Registar primarnih proizvođača hrane. Oni koji žele prodavati do 350 jaja dnevno na kućnom pragu, tržnici ili na sajmovima moraju uz gore navedeno zadovoljiti i uvjete propisane za objekt za proizvodnju jaja te da se jaja skladište na ujednačenoj temperaturi (ne nižoj od 5 °C i ne višoj od 18 °C) sve do trenutka prodaje krajnjem potrošaču.

Graf 3: Struktura prihoda u proizvodnji konzumnih jaja na bazi 3.000 nesilica

Proizvodni vijek nesilice iz primjera je 15 mjeseci i svaka proizvede 13 kg stajskog gnoja kojemu je prosječna cijena 0,08 EUR/kg. Ova vrsta stajskog gnojiva koristi se u proizvodnji povrća, ali treba paziti jer je dosta koncentrirano (ne unositi više od 2,5 kg/m2). Može se koristiti i za prihranu povrća u tekućem obliku, a ako se dorađuje (sušenjem, miješanjem, usitnjavanjem i peletiranjem) ne sadrži sjemenke korova, štetnike niti uzročnike biljnih bolesti, pa na tržištu može postići cijenu od 12,45 EUR za vreću od 20 kg peletiranog organskog gnojiva. Izlučene nesilice se nakon 15 mjeseci prodaju po cijeni od 1,33 EUR/kom (TISUP), a prilikom kupovine (starosti 8 tjedana) su koštale 5,57 EUR/kom. Osim nabave mladih nesilica, u troškove proizvodnje spadaju i troškovi hranidbe, a njihov udio u strukturi troškova može značajno varirati (ovisno o raspoloživim resursima za proizvodnju komponenti za vlastitu stočnu hranu).

Prema TISUP-u je prosječna cijena superkoncentrata za nesilice u siječnju ove godine bila 0,08 EUR/kg, a prema tehnologiji hranidbe svaka nesilica treba dnevno konzumirati oko 130 g hrane, što odgovara 3,9 kg hrane mjesečno/nesilici. Za optimalnu opskrbu nesilica hranjivim tvarima i njihovo zdravlje, treba dodavati u hranu antibiotike i druge lijekove, probiotike, enzime i vitaminske dodatke. Potrošnja vode je za prikazani primjer 1.200 m3, a cijena je 2,03 EUR/m3, ali kako je cijena vrlo različita ovisno o lokaciji farme, za realnu kalkulaciju se moraju uzeti isključivo vlastiti podaci.

Za ilustraciju, prema podacima DZS-a u Gradu Zagrebu cijena jednog m3 vode je iznosila 18,90 kuna, dok je u Slavonskom brodu iznosila 9,90 kuna. Najznačajnija stavka u strukturi troškova je električna energija (78 %), a razlog je veliki utrošak energije u proizvodnji (grijanje, ventilacija, rasvjeta) i cijena električne energije (prema Eurostat-u je u Hrvatskoj u 2022.g. bila 14,10 EUR/100 kWh), pa je rast cijena (prema indeksu cijena DZS-a od gotovo 70 %) posebno zabrinjavajući.

Problem rastućih cijena energenata je prepoznala i Vlada RH koja je ovih dana produžila razdoblje trajanja Vladina paketa za borbu protiv poskupljenja u koji spadaju i ograničenja na rast cijena električne energije i plina za još 6 mjeseci, ali pitanje je što će se dogoditi nakon rujna. Više od 700 EUR su ostali troškovi potrošnog materijala (od električnih žarulja, pribora i materijala za čišćenje do naljepnica i tinte). Ambalaža se u prikazanoj strukturi troškova odnosi isključivo na kutije za pakiranje 10 jaja, iako se u proizvodnji konzumnih jaja često koriste i podlošci za veća pakiranja.

Ove su kutije u prodaji na veliko (paket 180 komada) po cijeni od 0,18 EUR/kom, ali se cijene na tržištu kreću i do 1 EUR/kom. U trošak tuđih usluga su uračunate usluge veterinara, zatim ispitivanje zdravstvene ispravnosti, transport, čišćenje peradnjaka, izgnojavanje te ličilački radovi koji su obavezni nakon svakog ciklusa proizvodnje. Vlastiti rad se odnosi na prosječni utrošak 2.880 sati koji su raspoređeni na rad u peradnjaku (75 %) i rad u sortirnici (25 %). Primjer koji se koristio za prikaz strukture troškova je indikativan samo za uvjete proizvodnje koji vrijede za konkretni peradarnik, ali za točnu računicu bi svaki proizvođač trebao napraviti kalkulaciju sa svojim podacima, posebno cijenama u nabavi i prodaji.

Graf 4: Struktura troškova u proizvodnji konzumnih jaja na bazi 3.000 nesilica

Jajomat u Rijeci

Jedna od od uspješnih priča koje mogu nadahnuti i biti primjer kako se može i treba raditi dolazi iz Gorskog kotara. Obrt Bitoraj, u mjestu Sunger nedaleko Mrkoplja u Gorskom kotaru, registriran je 2010.g. s namjerom bavljenja proizvodnjom goranskog krumpira i crvenog radiča, u plodoredu. Oni su 2016.g. uspješno aplicirali na podmjeru 6.3. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” tip operacije 6.3.1. PRR-a koja je sa 15.000 EUR doprinijela izgradnji peradarnika za uzgoj kokoši nesilica u slobodnom uzgoju.

Farma kokoši obrta Bitoraj, Mrkopolje,
Izvor Facebook

Razmišljali su dugoročno i uvidjeli da bi preradom mogli ostvariti dodatni prihod i zato su sredinom 2019.g. s partnerima pokrenuli proizvodnju više vrsta tjestenine rađene prema domaćoj recepturi. Svoje proizvode prodaju na lokalnim tržnicama, putem internetskih trgovina (web shop) , većih trgovačkih lanaca, a u Rijeci je smješten njihov jajomat (također nabavljen uz pomoć EU sredstava). Međutim ideja o razvoju tu nije stala i prijavili su podmjeru 6.2. “Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području” odnosno tip operacije 6.2.1. te im je odobreno 50.000 EUR za izgradnju ruralne kuće za odmor i proširenje djelatnosti na agroturizam.

Prethodni članakCentar za širenje znanja i mogućnosti pčelarstva- apiturizam
Sljedeći članakDonesena Nacionalna strategija za provedbu Školske sheme u idućih šest godina
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.