Šampinjon ili plemenita pečurka jestiva je gljiva iz porodice pečurki. Prepoznatljive bijele boje, zbog svoje je cjenovne pristupačnosti i blagog okusa sastojak brojnih jela. Šampinjoni prirodno rastu u Europi i Sjevernoj Americi, no masovno se uzgajaju diljem svijeta.

Jedan od najvećih proizvođača u Hrvatskoj je Fungus Panonia iz Donjeg Miholjca čiji smo proizvodni pogon posjetili.

Kompost, temperatura i vlažnost zraka

Šampinjoni  su poprilično osjetljivi  i potrebno je osigurati specifične uvjete kako bi uzgoj bio uspješan. Uz optimalne uvjete moguće je dobiti kvalitetne gljive, slične veličine i oblika. Šampinjoni se sade u kompost, a najčešće je to stajnjak s primjesama. Najbolji je kompost sa slamom i konjskim stajnjakom koji u ovom slučaju koristi i Fungus. Preko komposta se stavlja prekrivač (pokrivna zemlja), debljine oko 3 do 5 centimetara.

Nakon toga se iduća tri dana sve zalijeva i drži na temperaturi od 15 °C do 25 °C. Iznimno je bitno pratiti temperaturu jer ukoliko se temperatura poveća iznad preporučene, utoliko dolazi do kvarenja komposta i smanjenja prinosa. U ovoj fazi je izuzetno bitna i vlažnost zraka te mora biti smanjena razina kisika, a povećana razina CO₂. Sama berba gljive odvija se u tri vala koja će kasnije biti detaljnije objašnjena.

Uzgoj u komorama

Fungus Panonia ima šest komora koje periodički izmjenjuje tijekom cijele godine te se u svakoj komori odvija određeni proces proizvodnje gljiva. Jedna komora je u pripremi za postavljanje novog komposta te se ona prazni od starog komposta i obavezno dezinficira.

U drugoj komori je postavljen kompost koji se drži pod određenim uvjetima koji su gore opisani te se priprema za daljnje faze proizvodnje gljive.

U trećoj komori se nalazi kompost na kojem će u narednim danima biti gljiva spremna za berbu prvog vala.

Za vrijeme našeg posjeta u četvrtoj komori se odvijala berba prvog vala gljive. Berba prvog vala traje 4 dana te daje najveće prinose (3.000-4.000 kg). U ovom valu probire se krupnija gljiva, a ona koja je u ovoj fazi najsitnija ostavlja se za berbe u drugom i trećem valu.

U petoj komori nalazi se gljiva za berbu u drugom valu. Drugi val ima slabije prinose od prvog vala, te je moguće ubrati od 2.000 do 2.500 kg te traje također 4 dana.

U šestoj komori nalazi se treći val gljive čiji prinos je značajno slabiji od prethodna dva vala. Berba trećeg vala traje 3 do 4 dana te je moguće ubrati od 300 do 800 kg gljive.

Tretman bolesti

Šampinjoni su podložni bolestima, a jednu smo i zatekli tijekom našeg posjeta. Riječ je o bolesti naziva Verticillium pri kojoj gljive po sebi poprimaju smeđe mrljice i kapljice. Kada se to primijeti, s plastičnom vrećicom se ukloni dio šampinjona gdje je to nastalo kako se pore ne bi proširile na ostale te se na takvo bolesno i pogođeno mjesto stavlja sol koja isušuje taj dio i na tom mjestu nema ponovljenog rasta šampinjona.

Pakiranje i plasman

Kako bi došli do kvalitetnog proizvoda, gljiva se nakon berbe mora dobro prohladiti (na 2-2,5 °C ) te takva pakirati. U sat vremena se može spakirati oko 500 kg gljive potrebne za 500 g pakiranje, dok se za potrebe pakiranja 250 g gljive u sat vremena može spakirati oko 200-250 kg.

Šampinjone Fungus Panonije otkupljuje i trgovačkim lancima distribuira ENNA Fruit, vodeća tvrtka za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju i preradu voća i povrća na području Hrvatske i regije. ENNA Fruit surađuje s malim i velikim proizvođačima voća i povrća u Hrvatskoj, te im pruža stabilnost i sigurnost kroz zajamčeni otkup i uredno plaćanje, dok istovremeno trgovačkim lancima osigurava kontinuitet količina i definirani standard kvalitete u opskrbi voćem i povrćem.

Prethodni članakEsparzeta – zaboravljena leguminoza
Sljedeći članakDobrobit teladi je iznimno važna za dobro zdravlje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.