Zubača (Cynodon dactylon Pers.), a zovu je još i prstasti troskot, zubovina, lokob, krvokopica itd., potječe iz Afrike, a rasprostranjena je po čitavom svijetu u tropskom, toplom i umjereno toplom klimatskom pojasu.
Iako je zubača biljka južnih krajeva u Europi je rasprostranjena u Sredozemlju, Panonskoj nizini, sve do južnih obronaka Alpa. U SAD dolazi pod imenom Bermudagrass i njome zasijavaju livade i pašnjake na suhim i toplim položajima. Kod nas je prilično raširena u području krša, Primorju i na otocima, gdje ponekad čini glavnu sastojinu pašnjaka. U Podravini i uopće između Save i Drave ima je obilno na boljim pašnjacima. U sušnijem dijelu godine kad druge vrste „izgore“ na tim staništima, zubača prekriva najveći dio površine i čini rijetko dostupnu pašu za domaće životinje.
Posjeduje prilagodljivost na širok spektar ekoloških čimbenika, što je čini jednom od najadaptabilnijih vrsta u poljoprivrednom prostoru i izvan njega. Višegodišnja je biljka. Razvija dugačak bus sa stabljikama (vriježe), koje se na koljencima zakorjenjuju i tako pužu po tlu. Biljka se snažno razvija i gusto prekriva površinu tla. Zubača ima izvanrednu sposobnost vegetacijskog razmnažanja i pomoću podzemnih stabljika-rizoma, koji idu u dubinu i do 35 cm i šire se često do 1 m dužine. Vlati su joj visoke do 30 cm i na vrhu imaju 3-7- dijelni prstasti klas. Korijen zubače je značajno razvijen, što joj daje izrazitu otpornost na sušu.
Dobra i kao krma
Budući da je zubača vrlo neugodan korov na suhim oranicama toplih klimata i u vinogradima, dugo se podcjenjivala glede njezine krmne vrijednosti. Međutim, zubači bi trebalo posvetiti znatnu pozornost u mediteranskom i submediteranskom području, kao i na pjeskovitim i sušnijim tlima, gdje može biti vrijedna krmna kultura i vrsta koja stvara početni vegetacijski pokrov na živim pjescima.
Izvrsne rezultate daje u zaštiti od erozije, pogotovo ako se sadi vegetativnim dijelovima umjesto sjemenom. Zubača armira tlo uz vodotokove i na taj način stabizira obale. Izvrsne rezultate daje i kod zasnivanja ukrasnih (okućnice, parkovi) i sportskih travnjaka (golf tereni).
Ekološki zahtjevi
Zubača je izrazito termofilna biljka (voli toplinu), pa u sjevernim krajevima kasno počinje s vegetacijom. Inače u optimalnim uvjetima za svoj rast rano počinje s vegetacijom i raste konstantno tijekom ljeta sve do zime. Uspjeva u krajevima s godišnjom količinom oborina višim od 410 mm. U vrijeme ljetnih suša, kad prestaje rast drugih trava, samo se zubača zadržava u zelenom stanju. Osjetljiva je na niske temperature, naročito u ranu zimu. Najčešće se sreće na ocjeditim i suhim tlima, ali podnosi duže poplave. Podnosi i zaslanjena tla, a prema nekim istraživanjima podnosi i kisela tla čak do pH 2,7. Slabija zasjena joj ne smeta, a jača je zasjena iscrpljuje.
Koristi se za košnju i ispašu. U svijetu su stvorene mnoge sorte, otporne na bolesti, štetočinje, visoke i niske temperature. Hranjiva vrijednost joj varira, iako je domaće životinje rado konzumiraju, pogotovo ovce. Na povećanje sadržaja bjelančevina (obično 11-14 %) u krmi znatno utječu povećane količine dušika, ranija i češća košnja ili ispaša (prije cvatnje).
Izvrsno podnosi napasivanje. Kasnije počinje s rastom, pa ublažava posljedice nedostatka krme usljed ljetne suše, kad većina drugih komponenata travnjaka zaustavlja porast. Intenzivnim selekcijskim u SAD stvoreni su izuzetno vrijedni hibridi zubače s prinosom 10-15 t/ha suhe tvari, većom lisnatošću i manjim udjelom stabljike (ne zaboravimo da je lisna masa najvrjedniji dio voluminozne krme). Jako dobro reagira na gnojidbu dušikom i kalijem (podjednaki zahtjevi). Neadekvatna gnojidba kalijem često je glavni razlog lošeg sklopa ove trave.
Izvor: Gospodarski list
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
, a zovu je još i prstasti troskot, zubovina, lokob, krvokopica itd., potječe iz Afrike.){kind=link}