Krmno bilje

Pojam "siliranje" označava skladištenje zelene krme u anaerobnim uvjetima, pogodnim za razvoj i aktivnost mikroorganizama koji fermentiraju biljne ugljikohidrate u organske kiseline čime povećavaju kiselost biljne mase koja se tako konzervira u obliku silaže. Gotovo se svi usjevi mogu silirati, a najčešće se siliraju trave, mahunarke, djetelinsko-travne smjese i cijele biljke žitarica, osobito cijela biljka kukuruza. Usjevi koji su pogodni za siliranje sadrže puno šećera, a malo proteina, pa je po pogodnosti za siliranje na prvom mjestu cijela biljka kukuruza, zatim trave, mahunarke, a gomoljače i kupusnjače su najmanje pogodne za siliranje. Preporučljivo je usjeve manje pogodne za siliranje provenuti prije siliranja, silirati ih zajedno s visokoenergetskim krmivima (kukuruz, melasa) i/ili tretirati aditivima prilikom siliranja. Korištenje aditiva u obliku mliječno-kiselinskih inokulanat

S obzirom na nedostatak oborina koji karakterizira ljeto, ali i proljeće ove godine, a suho se vrijeme nastavlja i u prvim jesenskim danima, mnogi će stočari „muku mučiti“ kako da prehrane stoku. Za poljoprivrednike koji nisu uspjeli posijati djetelinsko-travne, travno-djetelinske i/ili travne smjese, jedno od rješenja za proizvodnju rane voluminozne krme koja za korištenje dospijeva potkraj travnja-svibnja iduće godine, jest mogućnost sjetve ozimoga stočnog graška.

Krmne kupusnjače predstavljaju veliku grupu biljnih vrsta, različitih namjena proizvodnje, koje imaju veliki značaj u biljnoj proizvodnji. Iako se kod nas sve manje koriste u hranidbi domaćih životinja, prema dijelu biljke koji se koristi...

Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth.) je jednogodišnja biljka podrijetlom iz Amerike (Kalifornije). U Europu je introducirana početkom 19. stoljeća, prvenstveno kao ukrasna i medonosna biljka.

Razvoj održivih sustava stočarske proizvodnje, koji mogu zadovoljiti financijske i ekološke zahtjeve, jedan je od primarnih ciljeva u zemljama razvijenog zapada. Takav se koncept temelji na niskim ulaganjima i smanjenju troškova proizvodnje, kako bi se nadoknadio manjak financijske dobiti i sačuvao okoliš. Glavna odrednica koja usmjerava organizaciju sustava proizvodnje mlijeka k napasivanju je odnos cijene mlijeka i stočne hrane. Proizvodnja mlijeka na pašnjacima bitno snižava troškove proizvodnje, uz mogućnost vrlo visoke proizvodnje mlijeka po hektaru. Proizvodnju temeljenu na oraničnim površinama i hranidbi u štali karakterizira skuplja proizvodnja, ali i mogućnost veće proizvodnje mlijeka po kravi. Pašnjačkok korištenje krme kod mliječnih goveda u nas je još uvijek nedovoljno rašireno.

Nakon zimskog razdoblja potrebno je procijeniti koje je zasijane površine travnim i djetelinskim vrstama i njihovim smjesama potrebno preorati. Nakon zimskog razdoblja stanje i kondicija zasijanih smjesa trava i djetelina različitog udjela vrsta razlikuje se s obzirom...

Započinje razdoblje spremanja travnih silaža, te se zbog različitih okolnosti tijekom pripreme, od košnje do zatvaranja silosa, često i različitih meteoroloških uvjeta, postavlja pitanje dodataka za siliranje silažne mase. Stoga one proizvođače koji su...

Gubici pri siliranju mogu značajno smanjiti hranidbenu vrijednost travne silaže. Prvi gubitci nastaju nakon košnje, tijekom provenjavanja, transporta i zbijanja biljne mase, sve dok u zbijenoj biljnoj masi ima kisika. Tada su aktivne aerobne bakterije, gljivice i plijesni koje troše topljive ugljikohidrate, oslobađaju vodu, CO2 i toplinu.

Poznavanjem kemijskog sastava voluminozne krme proizvedene na gospodarstvu, poljoprivrednici mogu planirati proizvodnju, na vrijeme nabaviti dodatke obroku kako bi se zadovoljile hranidbene potrebe, osobito visoko proizvodnih životinja.

Čičoka ili topinambur (Helianthus tuberosus) je gomoljasta biljka, a pripada porodici suncokreta. Za razliku od krumpira kod kojeg se samo gomolj koristi u hranidbi malih životinja, čičoka se daje u obliku gomolja, ali i u obliku lišća pa je tako dvostruko korisna. Osim toga, zeleni dio čičoke se može silirati.

Sjetva pokrovnih usjeva u cilju poboljšanja stanja tla i povećanja prinosa narednih kultura u plodoredu vrlo je stara poljoprivredna praksa. Ona se primjenjivala u Kini prije 3000 godina i često se koristila u staroj...

Klimatske promjene s nedostatkom oborina i visokim temperaturama u dijelu vegetacije vratile su interes stočara za sjetvu lucerne. Uz to ostvaruju i pravo na dodatnu potporu na proizvodno vezano plaćanje (PVP) za krmne proteinske...

Većina poljoprivrednika u Hrvatskoj je navikla držati stoku na paši do rujna, a zatim ih zatvoriti u staje i hraniti ih sijenom, sjenažom ili silažom. To je jedan od skupljih načina držanja stoke. Pašnjaci ostaju neiskorišteni, stvaraju se nepotrebni ekonomski izdatci, povećan je ljudski napor, a i životinjama nedostaje kretanje.

Poljoprivrednicima koji se bave stočarstvom postaje sve veći izazov proizvesti dovoljne količine kvalitetne voluminozne krme. Klimatske promjene značajno utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Nepovoljan raspored i ekstremi u količini oborina (izostanak oborina u duljem vremenskom razdoblju,...

Krmne mahunarke imaju veliki značaj u hranidbi stoke, poglavito mliječnih krava. Ako se njihova košnja obavi pravovremeno osiguravaju potrebne hranive tvari poput bjelančevina, energije i minerala. Oni pomažu u pripremi uravnoteženog obroka uz istovremeno...

Općenito, sjetva nakon oranja i predsjetvene pripreme tla najuspješniji su način sjetve, jer se novoposijanim biljkama omogućavaju najbolji uvjeti rasta i razvoja. Klasičnom sjetvom travnjaka (oranje+predsjetvena priprema+sjetva) uklanjamo postojeću vegetaciju, a time i kompeticiju s novozasijanim vrstama, te osiguravamo dobre uvjete za razvoj novog travnjaka.