Krmno bilje

Lucerna voli duboka, plodna, prozračna tla dobre strukture i vodo-zračnih odnosa. Ne uspijeva na kiselim i siromašnim tlima. Najpovoljnija reakcija tla za uspješan uzgoj lucerne je: pH 6,2 - 7,5. Posijana lucerna trebala bi...

Poljoprivrednicima koji se bave stočarstvom postaje sve veći izazov proizvesti dovoljne količine kvalitetne voluminozne krme. Klimatske promjene značajno utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Nepovoljan raspored i ekstremi u količini oborina (izostanak oborina u duljem vremenskom razdoblju,...

Porodica trava Poaceae predstavlja jednu od najzastupljenijih i najznačajnijih porodica u biljnom svijetu cvjetnjača za ljude i životinje. Trave čine osnovu ishrane ljudi (žitarice), domaćihi divljih biljojeda. Osobito su zastupljene u travnjacima, oranicama, te...

Kukuruz se kod nas najviše koristi za prehranu ljudi i domaćih životinja. Na zrnu kukuruza u polju tijekom vegetacije, pogotovo kasnije tijekom skladištenja, javlja se veći broj fitopatogenih gljivica, koje značajno mogu utjecati na urod a osobito na kakvoću ploda.

Crvena djetelina dobro uspijeva na svježim do vlažnim srednje teškim do teškim tlima slabo kisele do neutralne reakcije, u nizinskom i brdskom pojasu. Podnosi teška zbijena tla, više oborina i hladnije uvjete od lucerne.

Većina poljoprivrednika u Hrvatskoj je navikla držati stoku na paši do rujna, a zatim ih zatvoriti u staje i hraniti ih sijenom, sjenažom ili silažom. To je jedan od skupljih načina držanja stoke. Pašnjaci ostaju neiskorišteni, stvaraju se nepotrebni ekonomski izdatci, povećan je ljudski napor, a i životinjama nedostaje kretanje.

U proizvodnji sijena od najboljih biljnih vrsta i sorti i pognojenih na najbolji mogući način još uvijek možemo dobiti samo osrednje sijeno, ukoliko postupci pri njegovom spremanju nisu bili pravilni.

Općenito, sjetva nakon oranja i predsjetvene pripreme tla najuspješniji su način sjetve, jer se novoposijanim biljkama omogućavaju najbolji uvjeti rasta i razvoja. Klasičnom sjetvom travnjaka (oranje+predsjetvena priprema+sjetva) uklanjamo postojeću vegetaciju, a time i kompeticiju s novozasijanim vrstama, te osiguravamo dobre uvjete za razvoj novog travnjaka.

Od ukupnih poljoprivrednih površina u RH više od 50% čine travnjaci (najviše pašnjaci oko 40%, a ostatak su livade). Travnjaci su u nas nedovoljno iskorišten potencijal za osiguranje jeftine krmne baze i intenziviranja stočarstva. Razlozi sijanja novog travnjaka Većina najkvalitetnijih livada pretvorena je u oranične površine, ostale su samo površine koje zbog otežavajućih čimbenika nije bilo moguće pretvoriti u oranice. Ovi travnjaci se uglavnom odlikuju niskom produktivnošću i slabom kvalitetom krme, odnosno nepovoljnim botaničkim sastavom. Sijani travnjaci nastaju zbog sve većih potreba za kvalitetnom voluminoznom krmom u stočarskoj proizvodnji.

Prilikom planiranja sjetve krmnih kultura nužno je voditi računa o nekoliko čimbenika. Prije svega, prilikom odabira parcele treba poznavati stanje vodno-zračnog režima. Također treba izbjegavati one parcele na kojima se u rano proljeće ne...

Od velikog broja vrsta iz roda Lupinus svega ih nekoliko ima gospodarsku važnost. Najvažnije kultivirane vrste su bijela (Lupinus albus L.), plava (Lupinus angustifolius L.) i žuta (Lupinus luteus L.) lupina. Neke vrste lupina...

Prve košnje travnjaka traže najbviše pozornosti budući da je prvi otkos je najrodniji i u njemu travnjak daje čak do 70 % ukupne godišnje produkcije krme. To je zato što na rast travnjaka najviše...

U procesu intenziviranja stočarske proizvodnje nužno je osigurati dovoljne količine kvalitetne voluminozne krme. U klimatski promijenjenim godinama to često puta nije moguće. Godine su sve sušnije, raspored oborine sve nepovoljniji, a temperaturni šokovi zaustavljaju...

U rujnu započinje sezona ubiranja silažnog kukuruza pa je korisno podsjetiti se najvažnijih čimbenika koji određuju prinos i kakvoću.

Mnogi koji su loše ili uopće nisu planirali proizvodnju voluminozne krme, posebice kukuruzne silaže, usred zime ili rano u proljeće ostali su bez krme za krave, pa su ove godine pomno isplanirali proizvodnju na svakoj stopi svoje zemlje, tako da je iduće godine bude dovoljno do spremanja nove. Kako bi kukuruzna silaža bila kvalitetna, i kako bi se ta kvaliteta što bolje i dulje održala, upoznat ćemo vas s najvažnijim čimbenicima s područja čuvanja te vrste krme.

Vrijeme sjetve ovisi o stanju tla i vremenskim uvjetima, a u prosječnoj godini optimalni proljetni rok sjetve travno-djetelinskih, djetelinsko-travnih smjesa i sitnozrnih mahunarki je razdoblje od posljednje dekade mjeseca ožujka do prve dekade travnja. Travne...