Prve košnje travnjaka traže najbviše pozornosti budući da je prvi otkos je najrodniji i u njemu travnjak daje čak do 70 % ukupne godišnje produkcije krme. To je zato što na rast travnjaka najviše utječu temperatura i vlažnost tla.

Trave vrhunac rasta dostižu u svibnju ili početkom lipnja, ovisno o agroekološkim uvjetima (prvi vrhunac rasta) kad ima dovoljno vlage nakupljene tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, ali i od proljetnih kiša. Temperature su umjerene i obično ne prelaze idealnih 20-25 °C. Zatim se brzina rasta trava usporava i postiže se ljetni minimum prinosa u vrijeme najvećih temperatura i najmanje oborine (srpanj-kolovoz).

Tada većina trava zaustavlja svoj rast, a nekima odumre nadzemna masa u najsušnijim razdobljima. Krajem ljeta, snižavanjem temperatura i dolaskom oborine ponovno se oporavlja rast trava. Postiže se sekundarni vršni porast koji je značajno niži nego u prvom otkosu. Nakon toga brzina rasta trava opada još jednom i ne raste gotovo ništa do kraja listopada. Tada se trave pripremaju za prezimljavanje; trebalo bi im dati mira da u tom procesu nakupe dovoljno šećera za prezimljavanje i ponovni rast nakon zime.

Ovakav je razvojni obrazac sličan kod većine vrsta trava, iako sezonalnost proizvodnje kod nekih može biti više ili manje izražena. Mahunarke: lucerna, crvena djetelina, smiljkita i dr. pod manjim su utjecajem sezonskih temperatura u odnosu na trave; njihov je rast kroz vegetacijsku sezonu ujednačeniji. Iako, i one najjače rastu i daju najveće prinose tijekom proljetnih mjeseci zbog akumulirane zimske i proljetne vlage.

Akciju forsiranja prvog otkosa treba započeti u jesen, na kraju prethodne vegetacijske sezone, vodeći računa da travnjaci kvalitetno uđu u zimu. To znači da treba pokositi zadnji otkos, odnosno obaviti zadnje napasivanje mjesec dana prije nastupa jačih mrazova. Zatim treba nahraniti travnjak, jer ga korištenje tijekom godine iscrpi. Gnojidbom obnavljamo zalihe hraniva u tlu za veće prinose iduće godine te za lakše podnošenje stresne situacije izazvane zimskim vremenskim uvjetima.

Početkom vegetacije, čim se travnjak zazeleni i poslije svakog napasivanja ili košnje travnjake treba prihraniti dušičnim gnojivima (najbolje KAN-om). Preporuka je češće prihranjivati s manjim količinama gnojiva. Dušik se lako ispire i gubi, a usput i zagađuje podzemne vode. U ljetnim mjesecima, kad zasuši nema velikog efekta prihranjivati travnjake.

Odmah posije zime, čim mehanizacija mogne ući u travnjak, a da ga ne ošteti, poželjno je travnjake podrljati ili pobranati. Tim operacijama poravnaju se krtičnjaci i različite neravnine. Prozračuje se tratina i razbijaju slojevi odumrlih biljnih ostataka. Time ih se izlaže bržoj razgradnji, potiče se busanje trava i gušći sklop tratine. Drljače mogu biti klasične klinaste, ali i specijalizirane za travnjake: sa zupcima u obliku noža ili pera, odnosno lančaste itd.

 class=
Drljače za travnjake
 class=

Kad smo sve prethodne radnje napravili, ostaje nam samo da travnjake kosimo prateći stadije razvoja biljaka, a ne kalendar. Ako nemamo kvalitetnu biljnu masu u trenutku košnje nećemo imati ni kvalitetno sijeno/silažu/sjenažu. Mnogi, nažalost i dalje čekaju da travnjak „sazrije“ ili se ravnaju po datumima kad su kosili naši stari. Osvjestimo zašto je pogrešno pratiti kalendar, a ne stadij razvoja biljke, odnosno što se događa s kvalitetom biljne mase travnjaka ako odgađamo košnju.

Ova vegetacijska sezona po svoj će prilici biti rana, pogotovo ako dođu intenzivnije proljetne oborine. Lako se može dogoditi da travnjaci dođu u optimalno stanje za košnju i pola mjeseca prije uobičajenog datuma. U tih 15-ak dana, pogotovo kod većih temperatura, travnjak ubrzano ulazi u cvatnju; tako umjesto 15-18 % sirovih bjelančevina u krmi optimalno košenog travnjaka dobijete 10-12 % sirovih bjelančevina, pa i manje, u kasnom otkosu.

Promjene u travnjaku zrenjem biljne mase

Koja se to promjena događa u travnjaku zrenjem biljne mase (od pojave klasa ili metlice nadalje), a ima izravan utjecaj na kvalitetu krme pa time i na količinu proizvedenog mlijeka/mesa? Primarno je to smanjivanje udjela lista, a povećavanje udjela stabljike u ukupnoj biljnoj masi. List je najkvalitetniji dio biljke i u mahunarka te u trava. U lišću lucerne dvostruko je više sirovih bjelančevina, a dvostruko manje slabo probavljivih i neprobavljivih komponenata (celuloza, hemiceluloza i lignin) nego u stabljici. U lišću trava je skoro trostruko više sirovih bjelančevina, a oko 50 % manje slabo probavljivih i neprobavljivih komponenata u odnosu na stabljike.

Dodatno, u kasnijim rokovima košnje travnjaka opada probavljivosti biljne mase, odnosno postotak iskoristivosti pojedene krme. Probavljivost lišća je visoka (oko 80 %) i sporije opada tijekom zrenja biljaka, dok probavljivost stabljike naglo pada prelaskom biljaka u cvatnju i formiranje sjemena. Stabljika nosi cvat (klas, metlicu) i sjeme u njemu. Za tu ulogu mora očvrsnuti tijekom razvoja, jer cvat sa sjemenom postaje sve teža kako sjeme zrije. Zato dolazi do odrvenjavanja stabljike (povećani udio lignina), a smanjuje se udio svega onoga što životinji stvarno treba: bjelančevine, šećeri, minerali, vitamini itd. Zrenjem biljaka smanjuje se i količina krme koju životinje mogu pojesti. Što je krma starija, drvenastija, preživači će je manje konzumirati. Dakle, pravovremenoj košnji trava i mahunarki mora se posvetiti najveća pozornost, naročito u proizvodnji mlijeka, jer je važnije koliko smo hranjivih, probavljivih jedinica spremili po jedinici površine, nego koliki smo prinos suhe tvari ostvarili.   

Prvi na red za košnju dolaze travnjaci talijanskog ljulja. Optimalan rok za košnju ove, kao svih drugih trava, je kad je klas/metlica zamotan u rukavcu zadnjeg lista, odnosno neposredno prije pojave klasa/metlice na vidjelo. Tada vršni dijelovi biljke nabreknu, a plojka zadnjeg lista vijori poput zastavice kako se službeno i zove.

 class=
Optimalni rok košnje trava

U ranozrele trave spadaju još i engleski ljulj, rana pahovka, klupčasta oštrica, lisičji repak, livadna vlasnjača i dr. Poslije njih na red za košnju dolaze srednje kasne trave poput bezosate stoklase, a najkasnije su rosulje i mačji repak. Mahunarke nešto kasnije počinju porast u proljeće u odnosu na trave, a najranije su smiljkita i crvena djetelina. Kasni početak vegetacije imaju: švedska djetelina i lucerna, pa se zadnje i kose. Djeteline(crvena, švedska), smiljkita i esparzetase kose u početku cvatnje, tj. kad 10-30 % biljaka uđe u cvatnju.

 class=
Početak cvatnje crvene djeteline

Lucerna je kasna kultura, sporo dolazi u cvatnju u prvom otkosu pa se prvi otkos kosi u punom pupanju, a ostali početkom cvatnje.

Zašto je početak cvatnje za mahunarke tako važan? U tom stadiju mahunarke u procesu fotosinteze proizvode najviše hranjivih tvari i viškove spremaju u krunu korijena i podzemne organe. Iz tih pričuvnih hraniva se obnavljaju poslije svake košnje i poslije zime. Zato je dugotrajnost lucerne i drugih mahunarki u izravnoj vezi s količinom nakupljenih tvari tijekom intenzivnog rasta, pa se češćom košnjom, u ranijim stadijima razvoja, može oslabiti njihov potencijal obnavljanja i trajnosti.

 class=
Puno pupanje lucerne – optimalno za 1. otkos
 class=
Visinu košnje podesite na visinu dlana

Pri košnji travnjaka (DTS/TDS) pozornost treba obratiti i na visinu košnje. U preniskoj košnji dolazi do iscrpljivanja biljaka i sporijeg obnavljanja travnjaka, što rezultira padom prinosa u slijedećim otkosima. Previsokom košnjom (višom od optimalne) znatan dio biljne mase ostaje neiskorišten, pa dolazi do smanjenja prinosa suhe tvari i hranjivih tvari (naročito bjelančevina) po jedinici površine. Optimalna visina košnje je 6-8 cm (visina dlana)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje