Ne podnosi visoke temperature, ljetne suše, ni visoku podzemnu vodu. Najbolji predusjev za crvenu djetelinu su okopavine gnojene stajskim gnojem. Osnovna obrada se izvodi na dubini od 30 do 35 cm.
Tlo za sjetvu treba biti slegnuto i vrlo dobro pripremljeno (usitnjeno i poravnato). Kasnoljetna sjetva ima niz prednosti nad proljetnom. Opasnost od korova je manja. Naredne godine daje već visoku i sigurnu proizvodnju.
Crvena djetelina se sije omaške (ručno ili sijaćicama), ili u redove na razmak 10-15 cm. Dubina sjetve iznosi 1,5-2,5 cm u povoljnim, a 2-3 cm u sušnim uvjetima. Sjeme prije sjetve treba bakterizirati sojevima Rhizobium bakterija. U čistoj sjetvi sije se 20 kg/ha sjemena.
Ako se sije u optimalnom roku i povoljnim uvjetima specijalnim sijaćicama, količina sjemena se može smanjiti za trećinu. Nakon sjetve tlo treba povaljati rebrastim valjkom.
Gnojidba tla za crvenu djetelinu ovisi o visini proizvodnje koju se želi postići, zalihama hranjiva u tlu, te da li se sije čisti usjev ili smjesa.
Gnojidba treba usjevu osigurati dovoljno pristupačnih biljnih hranjiva za čitavu godinu. Tlo za crvenu djetelinu može se gnojiti i na zalihu.
U godini punog korištenja crvenoj djetelini i njenim smjesama treba osigurati 80-120 kg/ha P2O5 i 120-160 kg/ha K2O ovisno o plodnosti tla i visini proizvodnje. Dušika se daje 20-40 kg samo kod sjetve.
Ako u smjesi prevladavaju trave, tada se može za svaki otkos gnojiti još po 20 do 30 kg/ha dušika (KAN). Gnojidba dušikom omogućuje bujni rast trava, koje mogu potisnuti crvenu djetelinu. Nakon sjetve se crvena djetelina kao i većina sitnozrnih krmnih mahunarki sporo razvija pa ju u kasnom roku sjetve u proljeće mogu prerasti korovi. Korove suzbijamo visokom košnjom ili herbicidima.
U zimu crvena djetelina ne smije ući veća od 8 do 10 cm. Nakon sjetve prvi otkos se skida u punoj cvatnji. U godinama punog korištenja usjev se skida u punom pupanju pa do pune cvatnje, ovisno o namjeni i vremenskim prilikama. Kada se usjev počne prorjeđivati može se nadosijati talijanskim ljuljem i na taj način produžiti korištenje za još jednu godinu.
Nadosijavanje je najbolje obaviti u kasno ljeto, nakon skidanja drugog otkosa. Danas su u nas najviše proširene introducirane sorte Reichersberg i Marino. Domaće sorte su Croatia i Nada (poliploidna).
Korištenje crvene djeteline
Crvena djetelina se može iskorištavati u obliku pokošene zelene mase, sijena, sjenaže, silaže ili paše. U uvjetima nepovoljnim za uzgajanje lucerne, crvena djetelina se koristi i za spremanje brašna.
Stoka rado jede crvenu djetelinu u obliku pokošene zelene mase, ali takva masa, naročito ako je mokra od kiše ili rose, ili kada se koristi u ranim fenofazama razvoja biljaka, lako izaziva nadimanje životinja pa zelenu masu crvene djeteline stoci treba davati provenutu.
Provenjavanje ne bi smjelo trajati dugo jer se pri dužem provenjavanju može izgubiti značajan dio hranjivih tvari. Od crvene djeteline se može spremiti kvalitetno sijeno, koje ima čak veću hranjivu vrijednost nego sijeno lucerne.

Prethodni članakPodsjetnik za siliranje kukuruza
Sljedeći članakSadnja i oblikovanje drveća i ukrasnog grmlja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.