Vrijednost svake rakije u načelu određuje sastav voća od kojeg se priprema rakija. Kod voća razlikujemo suhu tvar voća topivu u vodi, odnosno u staničnoj plazmi (soku tkiva voća), te suhu tvar voća ne topivu u vodi, a to su uglavnom sjemenke, koštice i djelomice pokožice.
Tvari voća topive u vodi od najveće su važnosti pri preradi koje daju voću, a poslije i rakijama, karakteristična svojstva kao što su okus, miris, boja itd.
Jako trulo, prezrelo, oštećeno i pljesnivo voće u pravilu nije prikladno za preradu u kvalitetnu rakiju. Takvo voće sadrži malo šećera i loše arome, jer prezrelo voće brzo gubi aromu, a loši sastojci za vrijeme destilacije prelaze u rakiju.
Postoje izuzeci kao što su šljive i kruške Viljamovke kod kojih je poželjno da voće bude prezrelo, jer takvo voće sadrži više aroma i stoga daje rakije bolje kvalitete.
Voćne vrste
Šljive

Postoje različite sorte šljiva, a sadržaj ukupnog šećera kreće se do 16%, ovisno o sorti. Kako bi se postiglo da dostignu najveći sadržaj šećera i da stvaraju potrebne arome, šljive treba pustiti na stablu što je moguće dulje, a naknadnim ležanjem treba ih pustiti dok se ne smežuraju. Od šljiva s visokim sadržajem šećera dobiva se rakija s dobrim iskorištenjem alkohola.
Žute šljive također su vrlo pogodne za dobivanje rakije. Sadržaj šećera je visok (do 15%), tako da je iskoristivost velika, a dobivene rakije izvrsne su i s puno aroma.
Breskve i marelice
Breskve i marelice smatraju se puno vrednijim voćem od šljiva, a sadrže od 5 do 16% šećera, ovisno o vrsti i stupnju dozrelosti. Plodove treba pustiti na stablu što je moguće dulje. Karakteristične arome svake pojedine vrste brzo se gube ako se pečenje ne provede brzo nakon vrenja. Od breskvi i marelica mogu se dobiti rakije izvanrednih kakvoća.
Trešnje i višnje
Prikladne su za preradu u rakije. Sadržaj šećera u trešnjama varira od 8 do 18%, dakle, prosječno sadrže oko 11% šećera. Osobito dobre rakije dobivaju se od divljih trešanja. Od visoko vrijednih vrsta najprikladnije su za preradu u rakije kasne sorte.
Višnje su manje prikladne za preradu od trešanja, jer prosječno sadrže manji postotak šećera, a znatno više kiselina. Za preradu komina od trešanja i višanja preporučuje se kotao s dvostrukom stijenkom. Od trešanja se također može dobiti rakija izvanredne kakvoće.
Jabuka
Sadržaj ukupnog šećera kreće se od 3 do 15% ovisno o sorti jabuka i stupnju dozrelosti. Kako bi se postiglo da dostignu najveći sadržaj šećera i da stvaraju potrebne arome, jabuke treba pustiti na stablu što je moguće dulje. Kakvoća rakija od jabuka raste s kakvoćom voća. Već prema mogućnostima, poželjno je za rakiju visoke kakvoće koristiti p l o d o v e samo čiste sorte.
Kruške
Kao i kod jabuka, postoji velik broj različitih sorata krušaka i gotovo sve su pogodne za preradu u rakije. Sadržaj ukupnog šećera kreće se od 4 do 12% ovisno o sorti i stupnju dozrelosti. Iskorištenje je manje nego kod rakija od jabuka. Postoji nekoliko čistih sorata krušaka iz kojih se dobivaju rakije izvanrednih kvaliteta, npr. Viljamovka. Kao i kod jabuka za preradu u rakije, kruške ranih sorata nisu tako prikladne jer sadrže manje šećera i manje aroma, a poželjno je pustiti plodove da odleže određeno vrijeme prije prerade u kominu.
Dunje
Sadržaj ukupnog šećera u prosjeku je znatno manji nego kod jabuka i krušaka, i iskorištenje je manje nego kod rakija od jabuka. Poželjno je pustiti plodove da odleže određeno vrijeme prije prerade u kominu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPodsjetnik za siliranje kukuruza
Sljedeći članakSadnja i oblikovanje drveća i ukrasnog grmlja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.