Stručnoj javnosti i vinogradarima crna trulež vinove loze (Guignardia bidwellii syn. Phyllosticta ampelicida) je rjeđe poznata bolest koja je između dva svjetska rata opisana u okolici Splita i na otoku Krku, a u novije vrijeme je zabilježena tek sporadična pojava i štetnost u okolici Rijeke i na kvarnerskim otocima.
Ali, globalnim klimatskim promjenama tijekom ljeta 2019. i 2020. u nekim vinogradima sjeverozapadne Hrvatske po prvi puta pronalazimo simptome crne truleži grožđa (u Međimurju pronalazimo prve simptome na nezaštićenom grožđu krajem prvog tjedna mjeseca srpnja 2019.), a prve ekonomske štete u poljskom mikro-pokusu na netretiranom grožđu vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon zabilježili smo u kolovozu 2021. godine.
Ekonomski značaj i raširenost crne truleži vinove loze
U nekim područjima Europe, Južne Amerike i sjeverno-istočnog dijela Sjedinjenih Država crnu trulež ubrajamo u ekonomski značajnije bolesti vinove loze. Poznata je još davne 1804. godine na području Sjedinjenih Država (Kentucky), a već 1886. su zabilježene štete u rasponu 5-80 %, što ovisi o vremenskim uvjetima, osjetljivosti sorata i izvoru zaraze. Smatra se da je u Europu unesena 1885. godine, kada naknadno u nekim područjima Francuske uzrokuje ozbiljne štete, dok u primorskom dijelu naše zemlje najviše strada stara sorta Jarbola.
Simptomi crne truleži u vinogradima
Krajem prvog tjedna mjeseca travnja 2025. bilježimo razvojni stadij “vunastog pupa” i pojave prvih listića vinove loze (naročito na vinskim sortama muškat žuti, moslavac bijeli ili šipon, rajnski rizling). Cjelokupne travanjske oborine 2025. zabilježili smo u dvije “kišne epizode”: u danima 14.4.-18.4. 2025. padalo je 9,6 mm a tijekom dana 24.4.-27.4. 2025. zabilježeno je 37,6 mm. U takvim smo uvjetima krajem travnja zabilježili prvu primarnu zarazu uzročnikom crne truleži grožđa (Guignardia). U mjesecu svibnju 2025. ja zabilježeno 41,4 % manje oborina od očekivanog prosjeka, pa smo tog mjeseca zabilježili samo dvije primarne zaraze uzročnikom crne trulež grožđa (Guignardia): krajem mjeseca zabilježena je pojava prvih simptoma na lišću vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon (vidi Sliku 1).
Simptomi crne truleži (Guignardia) i plamenjače (Plasmopara) na grožđu u prvoj polovici mjeseca srpnja naizgled su slični, ali znakovi bolesti na lišću se pritom jako razlikuju. Na lišću loze od crne truleži nastaju nepravilne pjega veličine 1-5 mm u promjeru, a može ih po jednoj plojci biti više desetaka. Od takvog se napada može osušiti cijeli list. Lisne pjege su svjetlo-smeđe boje, obrubljene tamnim rubom, a unutar pjega se razvijaju crne kuglice (piknidi – plodišta uzročnika bolesti). Negativne promjene mogu biti uočljiva na peteljkama i pupovima (tamno-smeđe duguljaste pjege), ali je bolest najštetnija na bobama: u početku zaraze obično su napadnute samo pojedine bobe na grozdu, dok se u povoljnim uvjetima zaraza proširi na cijeli grozd (vidi Slike 2 i 3).
Kod ranog napada bobe smežuraju i poprime smeđu boju. Kod zaraze starijih boba prvo nastaju žućkasto-smeđe fleke koje podsjećaju na palež od sunca i visokih temperatura. Bobe se naknadno osuše, smežuraju i dobivaju tamno-plavu ili tamno-ljubičastu boju. Na zaraženim se bobama također formiraju brojne crne kuglice (piknidi).
Za naknadno epidemijsko širenje crne truleži grožđa vrlo su bitni meteorološki uvjeti. Tijekom mjeseca lipnja 2025. zabilježeno je čak 70,9 % manje oborina od očekivanja, a istovremeno je mjesečna prosječna temperatura zraka bila veća za +4,6°C. Stoga je sredinom lipnja 2025. zabilježena samo jedna zaraza uzročnikom crne truleži grožđa (Guignardia), a prve znakove ove bolesti na zametnutim i netretiranim bobicama uočili smo 21.6. 2025.
Tablica 1. Podaci o provedenim tretiranjima mikro-pokusa u vinogradu na lokalitetu Vučetinec (Međimursko vinogorje) tijekom 2025. sezone
| Redni broj: | Datum tretiranja | Meteorološki uvjeti | Utrošak škropiva lit./ha (5.000 trsa) |
| 1. | 12.05. 2025. | (Tsred.= 14°C, RVZ = 60 %) | 550 |
| 2. | 27.05. 2025. | (Tsred.= 18°C, RVZ = 76 %) | 1.000 |
| 3. | 09.06. 2025. (prije cvatnje) | (Tsred.= 16°C, RVZ = 69 %) | 1.100 |
| 4. | 21.06. 2025. (nakon cvatnje) | (Tsred.= 22°C, RVZ = 61 %) | 1.250 |
| 5. | 10.07. 2025. | (Tsred.= 19°C, RVZ = 76 %) | 1.000 |
| 6. | 24.07. 2025. | (Tsred.= 26°C, RVZ = 72 %) | 1.100 |
Epidemijskom širenju crne truleži grožđa s mogućim značajnijim ekonomskim štetama na urodu nisu pogodovali “toplinski udari” zabilježeni u tri navrata od početka lipnja do sredine zadnje dekade srpnja. Najveća količina oborinatijekom vegetacije vinove loze na području Međimurskog vinogorja u 2025. sezoni zabilježena je u srpnju 2025. godine. Tada je padalo 134,4 mm ili dvostruko veća količina od očekivane vrijednosti. Krajem prvog tjedna kolovoza (06.8. 2025.) i početkom rujna (08.9. 2025.) očitane su manje razlike među članovima mikro-pokusa u stupnju zaraze uzročnikom crne truleži (Guignardia) na lišću i grožđu.
VAŽNO: Premda su simptomi crne truleži (Guignardia) na lišću registrirani već krajem svibnja 2025. (vidi Sliku 1), zbog izrazito nepovoljnih uvjeta za sekundarno širenje bolesti tijekom lipnja i prvog tjedna srpnja 2025., veće ekonomske štete u Međimurskom vinogorju nisu dojavljene niti zabilježene. Nešto jača zaraza uzročnikom crne truleži očitana je na netretiranom dijelu grožđa početkom kolovoza i početkom rujna 2025. (vidi Slike 2 i 3). Ipak, od istraživanih 32 djelatne tvari (za suzbijanje plamenjače i pepelnice) u mikro-pokusu tijekom 2025. sezone (vidi Tablicu 1.) postrani učinak na crnu trulež grožđa (Guignardia) NE POKAZUJE njih 57,6 %.
U poljskom mikro-pokusu tijekom 2025. nakon šest aplikacija (vidi Tablicu 1.) ocjenjivali smo učinkovitost kombinacija (“tank-mix”) sljedećih djelatnih tvari (po abecednom redu): 1. ametoktradin & kalijevi fosfonati + fluksapiroksad; 2. amisulbrom + ipflufenoquin (kinoprol); 3. amisulbrom + folpet + ciflufenamid; 4. bakar & cimoksanil + ciflufenamid & difenkonazol; 5. ciazofamid + kalijevi fosfonati + cimoksanil + kaptan + mefentriflukonazol; 6. ciazofamid + bakar-glukonat + fluopyram & tebukonazol; 7. Cu-hidroksid & Cu-oksiklorid & M-benalaksil + tebukonazol & trifloksistrobin; 8. ditianon & kalijevi fosfonati + tebukonazol; 9. folpet & metalaksil-M + krezoksim-metil & penkonazol; 10. kaptan + M-metalaksil + Bacillus amyloliquefaciens FZB 24; 11. mandipropamid & zooksamid + tetrakonazol; 12. zoksamid & cimoksanil + sumpor i 13. zoksamid & oksatiapiprolin + metrafenon
Preporuke za ovu godinu
Na osjetljivim sortama vinove loze najučinkovitije mjere zaštite od crne truleži (Guignardia) dobivene su preventivnom primjenom fungicida. Već u vrijeme pojava prvih listića (stadij E) započinjemo aplikacijom učinkovitih pripravaka, naročito ako očekujemo vremenske uvjete optimalne za primarne zaraze (vidi Tablicu 1.). U našoj su zemlji za suzbijanje crne truleži bobica registrirani neki bakarni fungicidi (npr. Airone SC, Bordoška juha Caffaro WP, Champion, Cuprablau-Z, Neoram, CuproCaffaro WP), zatim neki površinski organski pripravci iz skupine ftalimida (kaptan) (npr. u pripravcima Captan WP 50, Kastor), te neki triazoli (npr. difenkonazol) (npr. u pripravku Difkor EC). Iz skupine strobilurina radi suzbijanja crne truleži boba u našoj zemlji registrirani neki pripravci na osnovi krezoksim-metila (npr. Sugoby i Quimera) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Ukupno je u Republici Hrvatskoj registrirano 15-ak fungicida za suzbijanje crne truleži grožđa (od čega su polovica pojedinačni bakarni pripravci), ali broj fungicida koje možemo u tu svrhu koristiti je značajno veći. Primjerice djelatna tvar folpet nema u našoj zemlji registraciju za suzbijanja crne truleži, ali je djelotvorna.
Premda nisu registrirani za suzbijanje crne truleži bobica u našoj zemlji, dobru zaštitu daju i brojni kombinirani fungicidi dopušteni protiv pepelnice i plamenjače vinove loze, a koji sadrže prethodno navedene djelatne tvari ili spomenute skupine fungicida.
U mikro-pokusu tijekom 2025. vrlo su učinkoviti protiv crne truleži boba bili kombinirani fungicidi koji sadrže ditianon (npr. Delan Pro SC), folpet (npr. Actlet-F dr.), te površinska djelatna tvar kaptan (npr. Captan WP 50), naročito ako se koriste u mješavini s “erisificidima” (registrirani za suzbijanje pepelnice grožđa) koji istovremeno pokazuju djelotvornost i na crnu trulež: npr. krezoksim-metil & penkonazol, mefentriflukonazol, tebukonazol). Bakar je puno učinkovitiji ako se koristi sa pripravkom koji pored pepelnica pokazuje dobar postrani učinak i na crnu trulež grožđa (npr. difenkonazol). Ponovno je tijekom 2025. nekim specifičnim djelatnim tvarima protiv plamenjače (Plasmopara) (npr. ciazofamid, amisulbrom, cimoksanil) dobivena dobra zaštita protiv crne truleži (Guignardia), ali samo ako su primijenjeni u mješavini sa površinskim djelatnim tvarima (npr. kaptan, folpet) ili sa triazolima (& strobilurinima) (npr. tebukonazol & trifloksistrobin, fluopikolid & trifloksistrobin).
Izgled netretiranog lišća vinske sorte Moslavac bijeli (Šipon) i pojava prvih lisnih simptoma uzročnika crne truleži (Guignardia) krajem svibnja (slika 1 na dan 27.5.), te izgled netretiranog vinskog grožđe sorte Graševina i Moslavac bijeli ili Šipon početkom kolovoza (slika 2, na dan 06.8.) i početkom rujna (slika 3 – na dan 08.9.). Iznadprosječno suho i toplo meteorološko razdoblje tijekom lipnja i početkom srpnja 2025. nije omogućilo epidemijsko širenje ove bolesti, pa je na netretiranim dijelovima mikro-pokusa propalo do 25 % grožđa. Snimio: M. Šubić.
