Jesenskom sadnjom luk se uzgaja iz lučica pa se za uzgoj koriste one sorte koje se reproduciraju iz lučica. Za uzgoj luka jesenskom sadnjom treba izabrati duboka, dobro propusna tla laganijeg mehaničkog sastava koja su bogata organskim tvarima. Teška, za vodu slabo propusna tla nepovoljna su jer tijekom zime zbog slabe dreniranosti na njima može duže ili kraće vrijeme stajati voda i uništiti usjev. Luk je povrtna kultura dosta osjetljiva na kiselost tla pa se uzgoj preporučuje na tlima blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednosti 6-7. Obvezno se uzgaja u plodoredu i obično dolazi iza kultura koje su gnojene stajskim gnojem kao što su kupus, rajčica, krastavci i paprika. Na istoj površini uzgoj luka ne bi trebalo ponavljati barem tri godine.
Osnovnu obradu tla za jesensku sadnju luka potrebno je obaviti odmah nakon skidanja pretkultura na većim površina ma oranjem na dubinu 30 cm. Po oranju na srednje plodnim tlima treba pognojiti s oko 600 kg/ha NPK kompleksnog mineralnog gnojiva 7:20:30 i tlo za sadnju pripremiti tanjuranjem ili sjetvospremačem, dok se na manjim površinama i u vrtu obrada i priprema tla obavljaju ručno.
Vrijeme sadnje
Optimalno vrijeme jesenske sadnje luka je druga dekada listopada. Iz takve sadnje do ulaska u zimu biljke će se uspjeti dobro ukorijeniti i pripremiti za prezimljenje. Preranom sadnjom biljke mogu u zimu ući prerazvijene čime im se sposobnost prezimljenja jako smanjuje, a kasnom pak sadnjom nedovoljno će se ukorijeniti pa ih zimske golomrazice puno lakše oštećuju. Na većim površinama sadnja lučica luka obavlja se mehanizirano sadilicama na prethodno pripremljene gredice ili na ravno tlo, a u vrtu ručno.
Na pripremljene gredice lučice luka se sade u redove razmaka 25-30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba biti 8-10 cm. Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1.5-2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu 3-4 cm. Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 – 15 m2.
Iako Hrvatska ima povoljne uvjete za proizvodnju lučica, ta je proizvodnja potpuno zanemarena tako da se cjelokupne potrebe uvoze. Hrvatska godišnje uvozi oko 1.500 tona lučica luka, najviše žutog, no i značajne količine crvenog i bijelog. Od sorti luka žute boje ovojnih listova jesenskom sadnjom iz lučica u Hrvatskoj se najviše uzgaja sorta Holandski žuti i hibrid Centurion, od crvenog luka sorta Red baron, a od bijelog luka Majski srebrenac.
Sortiment
Holandski žuti
je sorta luka plosnatih glavica žuto smeđih vanjskih ovojnih listova. Glavice su dosta čvrste s dobro zatvorenim vrhom. Relativno su krupne s prosječnom masom 80 – 90 grama. Unutrašnjost glavice je bijela i umjerene je ljutine.
Centurion F1 je srednje rani hibrid okruglasto plosnatih lukovica žutosmeđih ovojnih listova dobre čvrstoće. Unutrašnjost lukovice je žućkastobijela, a okus je blago ljut. Sadržaj suhe tvari je oko 12%. Dobre je skladišne sposobnosti.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPodsjetnik za siliranje kukuruza
Sljedeći članakSadnja i oblikovanje drveća i ukrasnog grmlja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.