Postoji više vrsta vrtova koji su u različitim vremenskim razdobljima bili više ili manje popularni. Bilo da je riječ o pravilnom geometrijskom vrtu, kakve najviše nalazimo u Francuskoj, renesansnim vrtovima iz Italije ili slobodnim parkovnim stilom vrta koji je nastao u Engleskoj. U modernim vrtovima više nema pravila i spajaju se razni elementi iz svih tih stilova. Vrtovi s pravilnim oblicima traže dodatnu njegu, kako bi se uvijek održavao uredan izgled i prikladni su najčešće za parkove i vrtove poslovnih zgrada, kojima daju profinjenost i klasičan izgled. Većina obiteljskih kuća ima slobodniji, „divlji“, naoko neoplemenjeni vrt, s raznim ukrasnim elementima i biljkama u nepravilnom rasporedu, a vrtom dominira travnjak. Takvi vrtovi idealni su za vrtlare koji vole što netaknutiju prirodu, dok se u seoskim sredinama u vrtovima često nalaze povrtnjaci, a okućnice ukrašava cvijeće i nisko ukrasno bilje.
Izgled vašeg vrta ovisi jedino o prostoru i vašim željama
Nijedan vrt nije potpuno jednak nekom drugom vrtu, iako mogu nalikovati. Netko ima sreću i mogućnost da na većem prostoru uredi vlastiti vrt, dok nekom drugom na raspolaganju može stajati samo mali komad zemlje. No i manja površina može se pretvoriti u prekrasan mali vrt. Postoje okućnice specifičnog oblika, npr. uske i dugačke, ili vrlo strme, stoga u svakom prostoru treba iskoristiti potencijal koji se pruža, ali zbog jedinstvenosti prostora, ne može se jednostavno po uzoru preslikati neki drugi vrt.
I već lijepi i uređeni vrtovi mogu se dodatno osvježiti i oplemeniti svake godine sadnjom nove ukrasne biljke. Ako vrt oblikujete tijekom nekoliko godina, troškovi za biljni materijal neće vam biti prevelik izdatak, a svake ćete godine imati ponešto novih zanimljivih biljaka, osobito ako su posađene kao soliteri, odnosno ako su samostalne i tako dodatno plijene pogled.
Ako planirate veće zahvate u vrtu ili zasnivate novi vrt, uvijek je poželjno poslušati savjete stručnjaka, kako bi se izbjegle moguće pogreške, koje mogu postati vidljive tek nakon par godina, kad biljke narastu. Dobro je znati da se izgled vrta mijenja kroz godine, kako biljke rastu i bujaju, pa je zato vrlo bitan odabir biljnih vrsta koje će promijeniti konture vaše okućnice. Stoga, ne sadite biljke stihijski, jer tako možete narušiti izgled okućnice, već pokušajte oblikovati skladan vrt pravilnim i promišljenim planiranjem.
Kao i kod gradnje kuće, i za uređenje vrta potreban je nacrt koji će vam koristiti ne samo prilikom oblikovanja i uređenja vrta nego i godinama poslije, kako biste znali kad i gdje je koja biljka posađena. Prije nego što započnet e stavljati ideje na papir, uzmite u obzir da su okućnica i vrt nastavak kuće ili objekta i oni se moraju nadopunjavati kako bi stvorili skladnu cjelinu i kako bi se uklopili u krajolik koji ih okružuje. Pritom se obavezno mora paziti na položaj zemljišta s obzirom na sunce i sjene.

Prethodni članakPoremećaji u ishrani vinove loze
Sljedeći članakPribor za pripravljanje rakija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.