Nažalost, gnojidba se najčešće obavlja samo mineralnim gnojivima bez prethodne analize tla, i to NPK formulacije bez ostalih elemenata neophodnih za vinovu lozu (magnezij, kalcij, sumpor, željezo, bor, mangan, cink, bakar, molibden, kobalt). Isto tako, primjena organskih gnojiva, napose stajnjaka sve je rjeđa. Takav pristup gnojidbi evidentno dovodi do poremećaja u ishrani vinove loze, što na kraju snizuje prirod grožđa i kvalitetu vina kao finalnog proizvoda.
U takvim uvjetima, uz ne odgovarajuće uvjete okoline (suša, obilna kiša) te svojstva tla (visoka niska pH reakcija, teški mehanički sastav, nizak sadržaj humusa) vinova loza na svojim organima pokazuje znakove nedostatka, a u novije vrijeme i viška nekih hranjiva (posebno dušika). Ti simptomi se javljaju na svim organima vinove loze, ali su u praksi najuočljiviji, prije svega na listu (dušik, fosfor, kalij, magnezij, željezo, mangan, cink) i grozdu, odnosno peteljci (bor, magnezij). Kako svako hranjivo ima svoju specifičnu fiziološku ulogu u biljci nedostatak pojedinog hranjiva izaziva i karakteristične simptome nedostatka odnosno suviška. Te simptome moguće je vizualno dijagnosticirati.
Makroelementi
Nedostatak dušika
Dušik je hranjivo kojeg biljka može mobilizirati iz starijih organa te premještati u dijelove gdje se odvija rast. Stoga se prvi simptomi nedostatka javljaju na starim listovima. U početku staro lišće poprima svijetlozelenu boju koja prelazi u žutu, dok mlado lišće ostaje zeleno.
Kod izraženog nedostatka dušika cijeli trs je slabe kondicije, tj. svi organi (list, mladice, grozd) zaostaju u razvoju, a žućenje se javlja na svim listovima. U terminalnoj fazi rubovi starog lišća blijede i nekrotiziraju (smeđe) i otpadaju.
Suvišak dušika
Kod suviška dušika cijeli trs je neprirodno bujnog rasta s tamnozelenim lišćem, dugim i debelim mladicama na kojima izbija puno zaperaka. Na prvi pogled dobiva se dojam dobre kondicije i ishranjenosti trsa. Međutim, višak dušika vodi formiranju bujnog, spužvastog tkiva koje postaje neotporno na infekcije uzročnika gljivičnih oboljenja. Takav je trs također neotporan na zimsku pozebu. A primjenom iznimno velikih količina dušičnih gnojiva dolazi do sušenja rubova lista i uvijanja prema dolje. Zbog velikog vegetativnog rasta, smanjen je prirod i kvaliteta grožđa (visoke kiseline, puno bjelančevina).
Nedostatak fosfora
Naša tla su relativno slabo opskrbljena fosforom. Nedostatak se može javiti kako na kiselim tlima gdje se fosfor veže za aluminij, željezo, mangan, tako i na alkalnim tlima gdje usvajanje fosfora blokira kalcij. Kao i kod dušika, simptomi nedostatka fosfora prvo se javljaju na donjem najstarijem lišću. U početku lišće je tamno do modrozelene boje (zbog pojačane tvorbe klorofila) s metalnim odsjajem. U kasnijoj fazi, zbog pojačane tvorbe antocijana, na rubovima lišća javljaju se purpurne i ljubičaste nijanse koje su posebno izražene kod crvenih sorti. Na kraju lišće poprima tamnobrončanu boju te se javljaju nekroze u vidu opržotina.
Nedostatak kalija
Do nedostatka kalija najčešće dolazi na lakim, pjeskovitim tlima, te tlima bogatim aktivnim vapnom gdje kalcij priječi biljci usvajanje kalija.
Prvi simptomi se javljaju na starom lišću koje poprima metalni sjaj. Kasnije se javlja smeđenje i sušenje vrha i rubova lišća. Također je karakteristično i uvijanje lista prema dolje. Rast i razvoj cijelog trsa je usporen. Uz ove simptome, uslijed nedostatka kalija grožđe je osjetljivije na napad sive plijesni i količina šećera je manja.
