U dinamičnom i često nepredvidivom okruženju zajedničkog europskog agrarnog tržišta, stabilnost domaće proizvodnje i zaštita nacionalnih resursa od strateškog su značaja. Stoga je Inicijativni odbor, kojeg čine svi važni akteri hrvatskog tržišta svinjskog mesa – uključujući udrugu proizvođača svinja na nacionalnoj razini, najveće proizvodne sustave koji nose najznačajniji dio svinjogojske proizvodnje, mesnu industriju i vodeće trgovačke lance – službeno pokrenuo proces osnivanja Hrvatske sektorske organizacije za svinjsko meso (HRSM).

U prostorijama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u Osijeku sredinom srpnja osnovana je HRSM. Rad osnivačke skupštine službeno je otvorio potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, istaknuvši veliku podršku resornog ministarstva u osnivanju ove prve sektorske organizacije. Tridesetak delegiranih predstavnika članica HRSM-a na osnivačkoj skupštini usvojilo je statut te izabralo legitimne predstavnike upravljačkog tijela i vodstvo udruge.

Zašto je Hrvatskoj potrebna sektorska organizacija?

Domaća proizvodnja svinjskog mesa sve teže prati potrebe hrvatskog tržišta. Sektor se godinama suočava s rastom ulaznih troškova, snažnim uvoznim pritiscima, biosigurnosnim rizicima, tržišnim oscilacijama i nedovoljnom povezanošću dionika. Rezultat toga jest da se Hrvatska danas nalazi ispod 50 posto samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa.

S druge strane, svinjsko meso uvjerljivo je prvi izbor na stolu hrvatskih građana i čini 55 posto ukupne potrošnje mesa. Odgovor Inicijativnog odbora jest jasan: rješenje leži u jačanju konkurentnosti, boljoj organizaciji lanca, razvoju prepoznatljivih standarda kvalitete i snažnijem povezivanju domaćeg proizvoda s potrošačem. Nova organizacija ima za cilj strateški i operativno transformirati cjelokupni domaći lanac opskrbe kroz šest ključnih segmenata:
  • prehrambena suverenost i dugoročni razvoj: postavlja se dugoročan smjer razvoja kroz podizanje samodostatnosti i visoke zdravstvene sigurnosti. Trgovački lanci i prodajni kanal za ugostiteljstvo (HoReCa sektor) postaju ključni partneri koji osiguravaju stabilnost opskrbe svinjskim mesom kroz planiranu isporuku i ujednačenu kvalitetu, gradeći dugoročno povjerenje konzumenata svinjskog mesa;
  • upravljanje krizama i uzajamni fondovi: uvodi se sustavno krizno upravljanje kroz napredne alate za praćenje proizvodnje i predviđanje cjenovnih poremećaja. Osnivanjem zajedničkih uzajamnih fondova i koordinacijom strogih biosigurnosnih mjera na razini cijele države, buduće će se krize premošćivati stabilno, bez dramatičnog pada proizvodnje;
  • izravna korist za potrošače (kratki lanci opskrbe): uređivanjem odnosa po principu „od polja do stola“, potrošač dobiva sustav reguliran strožim internim kontrolama, transparentan uvid u podrijetlo mesa, rigoroznu kontrolu hrane za životinje kao i lijekova te maksimalnu svježinu jer je put od domaće farme do police najkraći mogući;
  • institucionalna ravnopravnost proizvođača: domaći uzgajivači, kao tradicionalno najosjetljivija karika, prvi put dobivaju čvrst okvir unutar kojeg ravnopravno sjede za istim stolom s prerađivačkom industrijom i trgovcima, razvijajući sektor kroz dijalog, a ne konfrontaciju;
  • zakonit okvir za sektorsku koordinaciju: HRSM će svoje aktivnosti provoditi isključivo u skladu s europskim i nacionalnim pravilima o sektorskim organizacijama i tržišnom natjecanju. Službeno priznate sektorske organizacije imaju jedinstvenu pravnu prednost – smiju planirati obujam proizvodnje, dogovarati smjernice i provoditi zajedničke strategije (proširenje pravila) bez straha od narušavanja tržišnog natjecanja;
  • podizanje standarda i investicija u održivost: uz snažnu stručnu i institucionalnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zajednički proračun i resursi usmjerit će se u primijenjeni razvoj, unapređenje dobrobiti životinja i uvođenje ekološki održivih praksi.

Koristi za cijeli lanac – od proizvođača do potrošača

Iskustva europskih agrarnih lidera, poput Španjolske, Francuske i Italije, zorno pokazuju da sektorsko organiziranje proizvodnju pretvara u profitabilan i učinkovit sustav. Unatar ovog modela domaći sektor više neće improvizirati. Unaprijed će se definirati jasne smjernice za ugovaranje, a tržište mesa pratit će se i u segmentima koji su do sada bili izvan fokusa javnosti, poput javne nabave (škole, bolnice), restorana i hotela.

Za proizvođače to znači bolju vidljivost tržišta, snažniji zajednički glas i veću sigurnost za ulaganja. Za prerađivače znači predvidljiviju domaću sirovinsku bazu. Za trgovinu i HoReCa sektor znači pouzdanu opskrbu i jasnu komunikaciju prema kupcima. Za potrošače znači više transparentnosti, dugoročno sigurniju hranu i kupnju s povjerenjem. Za društvo u cjelini to donosi povećanje prehrambene suverenosti i dugoročni razvoj.

Izvor: HAPIH

Prethodni članakPredstavljene mjere protiv kuge malih preživača i nove potpore
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362