Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatsko maslinarstvo u 2025. godini bilježi pad proizvodnje nakon rekordne 2024. godine, koja je ostala upamćena kao povijesno najbolja sezona po urodu maslina. U 2025. godini proizvodnja maslina smanjena je za 38 %, iako su površine pod maslinicima istodobno povećane za 2,42 %.
Takav rezultat potvrđuje izraženu sezonalnost i izmjeničnu rodnost koja je karakteristična za hrvatsko maslinarstvo. Većina domaćih maslinika i dalje se uzgaja ekstenzivno, zbog čega stabla često nemaju redovitu i stabilnu godišnju proizvodnju. Na intenzitet i kontinuitet prinosa utječu razni čimbenici – od navodnjavanja i pravilne rezidbe do primjene suvremenih agrotehničkih mjera kojima se može ublažiti pojava dvogodišnje rodnosti.
Rekordna berba iz 2024. godine odrazila se i na proizvodnju maslinova ulja. Tada je proizvedeno gotovo 63 tisuće hektolitara maslinova ulja, što je najveća količina zabilježena od 2000. godine. U 2025. godini proizvodnja je pala za 27,14 %, na 45.732 hektolitra.
Uvoz i kretanje cijena na međunarodnom tržištu
Istodobno je Hrvatska tijekom 2025. godine uvezla 5.497 tona maslinova ulja, odnosno približno 59.918 hektolitara, ukupne vrijednosti 27,5 milijuna eura. To znači da je količina uvezenoga ulja premašila domaću proizvodnju. Najveći dio uvoza, čak 81 %, odnosio se na ekstra djevičansko maslinovo ulje, a prosječna uvozna cijena u 2025. godini iznosila je 5,23 €/kg. Najviše ekstra djevičanskoga maslinova ulja uvezeno je iz Španjolske i Italije. Uvoz iz Italije bio je skuplji, s prosječnom cijenom od 5,70 €/kg, dok je maslinovo ulje iz Španjolske u prosjeku stajalo 4,52 €/kg.
Podaci pokazuju i da su se cijene na međunarodnom tržištu tijekom 2025. godine znatno stabilizirale u odnosu na prethodne dvije godine. Prosječne uvozne cijene ekstra djevičanskoga maslinova ulja bile su 68 % niže nego tijekom 2024. godine, odnosno 30,3 % niže nego u 2023. godini, kada su tržište obilježile izrazito visoke cijene.
Promatrajući dinamiku uvoza tijekom godine, najveće količine maslinova ulja u Hrvatsku stižu u lipnju i srpnju, a uvoz je također pojačan tijekom svibnja, kolovoza i rujna. Takav raspored jasno upućuje na pripremu tržišta za turističku sezonu i povećanu potrošnju u ljetnim mjesecima.
Veleprodajne cijene i uloga turizma
Prema podacima TISUP-a, veleprodajna cijena ekstra djevičanskoga maslinova ulja u lipnju 2026. godine iznosila je 10,99 €/l, što je 9,81 % manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak, u usporedbi s 2023. godinom cijena je i dalje znatno viša, odnosno veća za 46,47 %.
Na tržištu se pritom bilježi izrazito širok raspon cijena, od 7,75 do 20,95 €/l. Takve su razlike rezultat više čimbenika, među kojima se ističu:
- kvaliteta samoga ulja,
- blizina turističkoga tržišta te
- uspješnost brendiranja proizvoda.
Turizam predstavlja važan oslonac domaćim proizvođačima jer omogućuje plasman cjelokupne proizvodnje po cijenama koje su osjetno više od cijena uvoznih maslinovih ulja. Viša tržišna vrijednost domaćeg ekstra djevičanskog ulja odraz je njegove vrhunske kvalitete, ali i većih troškova proizvodnje. Oni pak proizlaze iz potrebnih ulaganja u maslinike te znatno većeg udjela ručnoga rada u odnosu na zemlje koje proizvode znatno veće, industrijske količine maslinova ulja. Može se zaključiti da su se cijene u posljednjem razdoblju stabilizirale, ali na razinama koje su i dalje osjetno više nego prije nekoliko godina.
Naslovna foto: Shuttertsock
