Upoznajte Nikolinu Perčec, struč. spec. ing. agr., voditeljicu savjetodavne službe koja pruža stručnu podršku poljoprivrednicima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Otkrila nam je kako izgleda njezin radni dan i što poljoprivrednike danas najviše muči.

Nikolina Perčec – od ekološkog imanja do voditeljice službe

Nikolina Perčec, stručna specijalistica inženjerka agronomije, diplomirala je na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nakon studija radno iskustvo stjecala je na ekološkom imanju Bio Zrno u Habijanovcu, gdje je bila voditeljica proizvodnje.

Od 2008. godine radi u Hrvatskom zavodu za poljoprivredno-savjetodavnu službu. Počela je kao vježbenica, a potom je napredovala do mjesta stručne i više stručne savjetnice.

Kroz godine rada prošla je razne reorganizacije sustava. Od 2025. godine, nakon odlaska kolege Dražena Cerjanca u mirovinu, vodi Područnu službu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede za Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Na području te županije danas djeluje devet savjetnika u pet ureda u županijskim gradovima.

Savjeti, edukacije i europski projekti

Posao agronoma savjetodavca spaja stručno znanje i izravan rad s poljoprivrednicima. Obuhvaća širok spektar poslova, od proizvodnje hrane do upravljanja prirodnim resursima.

Uz planiranje, koordinaciju i praćenje radnih zadataka, Nikolina Perčec daje stručne savjete iz ratarstva i ekološke poljoprivrede. Također organizira i provodi edukacije poljoprivrednika kroz intervenciju 78.01. Potpora prenošenju znanja. Osim toga, pruža savjetodavne usluge u okviru intervencije 78.02.

Aktivno sudjeluje u FSDN projektu, gdje prikuplja strukturne, proizvodne, ekonomske i financijske podatke poljoprivrednih gospodarstava. Uz to, sudjeluje u provedbi projekta Climate Farm Demo (CFD), čiji je cilj ubrzati usvajanje praksi za prilagodbu klimatskim promjenama.

Izazovi u radu i svakodnevica savjetnika

Niti jedan radni dan u savjetodavnom poslu nije isti. Dan započinje u uredu, a rad je izravno usmjeren na praktičnu pomoć proizvođačima.

Bjelovarsko-bilogorska županija među regijama je s najvećim brojem poljoprivrednih gospodarstava. Zato svakodnevni upiti obuhvaćaju zakonske obveze, proizvodne procese od sjetve do žetve, očuvanje plodnosti tla i planiranje plodoreda. Poljoprivrednike zanima i korištenje obnovljivih izvora energije.

Tijekom AGRONET kampanje podnošenja jedinstvenih zahtjeva za potporu savjetnici pružaju svu potrebnu podršku pri popunjavanju obrazaca. Isto vrijedi za otvorene natječaje za intervencije iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike te za izvanredne mjere pomoći.

Rad na terenu uključuje obilazak usjeva, prepoznavanje bolesti i štetnika te davanje agrotehničkih preporuka u stvarnim uvjetima.

S obzirom na to da je veći postotak poljoprivrednika starije dobi, prisutan je strah od digitalne tehnologije i briga da ne naprave neku pogrešku. No tu smo da im pomognemo u izvršenju obveza kako bi potpore ostvarili u punom iznosu i ispoštovali sve zakonske propise, istaknula je Nikolina Perčec.

Što najviše muči poljoprivrednike?

Osim administrativnih zahtjeva, proizvođače najviše opterećuju nestabilne otkupne cijene te visoki troškovi gnojiva, sjemena i goriva. Tu su i sve učestalije vremenske nepogode poput suše, mraza, tuče i olujnoga vjetra.

Ozbiljan i čest problem su i štete od divljači, osobito na površinama uz šume i lovišta. Divlje svinje u potrazi za hranom mogu u samo jednoj noći potpuno uništiti usjev.

Najveća motivacija – zadovoljni poljoprivrednici

Savjetodavni rad iznimno je dinamičan i zanimljiv posao. Najdraže mi je davanje savjeta o uzgoju gdje je rezultat izravno vidljiv kroz prinos, kvalitetu te zadovoljstvo samih poljoprivrednika, naglasila je Nikolina.

Kad poljoprivrednik vidi konkretan napredak zahvaljujući mojim preporukama, to mi je još veća motivacija za daljnji rad. Posebno me ispunjavaju njihovo povjerenje i postignuti rezultati, zaključuje Nikolina Perčec.

Nikolina Perčec na terenu
Nikolina Perčec na terenuFoto: arhiva Nikolina Perčec

Prethodni članakJačanje uloge i suradnje žena u ruralnom prostoru
Sljedeći članakFiziološki poremećaji jabuke i kruške: zašto plodovi propadaju u skladištu (1. dio)
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.