Žene koje nose hrvatsku poljoprivredu

Kako bi javnosti približio njihovu ključnu ulogu, Gospodarski list provodi aktivnost Nacionalne ruralne mreže kroz video-kampanju „OSNAŽENE“. Kampanja je snimana na brojnim lokacijama diljem Hrvatske: od znanstvenih laboratorija i ureda lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) do modernih farmi, maslinika, pčelinjaka i voćnjaka. Projekt pritom naglašava da sudionice nisu pasivne sugovornice. One su predvodnice novih znanja, inovacija i održivog razvoja.

U nastavku donosimo razgovore s devet iznimnih žena. Svojim radom, energijom i stručnošću dokazuju da žene u poljoprivredi drže više od tri kuta hrvatskog sela.

1. Maja Čičko, voditeljica LAG-a Sava

Maja Čičko voditeljica je LAG-a Sava. Svakodnevno se bavi razvojem ruralnog područja te pisanjem i provedbom lokalnih razvojnih strategija. Osim toga, potiče i financira projekte lokalnih stanovnika, žena i mladih.

Kako lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) konkretno mogu pomoći ženama i mladima u pokretanju ruralnih projekata?

Kao voditeljica LAG-a zaista mogu utjecati na to kako se naše ruralno područje razvija. To ponajprije činimo kroz lokalnu razvojnu strategiju koju pišemo i provodimo u bliskoj suradnji s potencijalnim korisnicima. Kroz radionice, savjetovanja i ankete prikupljamo informacije s terena. Zatim ih nastojimo pretvoriti u precizno ciljane natječaje. U prošlom programskom razdoblju financirali smo gotovo 90 projekata i na naše područje doveli 2,5 milijuna eura investicija. Pritom je uspješnost provedbe bila čak 96,9 %. Zahvaljujući takvoj podršci, žene i mladi mogu značajno unaprijediti poslovanje i osigurati stabilan rast.

Kako kroz lokalnu razvojnu strategiju prepoznajete potrebe poljoprivrednika s vašeg područja?

Kod pisanja strategije izravno pitamo ljude što im je potrebno. Primjerice, ako su iskazali potrebu za mehanizacijom, strojevima i opremom, natječaj smo koncipirali tako da su to prihvatljive aktivnosti. Iz dugogodišnjeg iskustva vidim da žene u poljoprivredi često donose kreativniju stranu. One duboko promišljaju o dodanoj vrijednosti primarnog proizvoda. Upravo će žene često inicirati preradu šljiva u pekmez ili rakiju umjesto prodaje sirovine. Zato su vrata našeg LAG-a uvijek otvorena za savjet, pomoć oko izrade etiketa i letaka ili usmjeravanje u daljnje investicije.

2. Amalka Vukelić, eko-poljoprivrednica

Amalka Vukelić diplomirana je inženjerka agronomije i certificirana agronomska savjetnica. Bila je predsjednica Odbora za ekološku poljoprivredu i ljekovito bilje pri HPK. Također je dugogodišnja ekološka i biodinamička proizvođačica s oznakom Demeter u Varaždinskoj županiji.

Koje su najveće prepreke za žene u ekološkoj poljoprivredi i zašto je edukacija ključna?

Ekološka i biodinamička poljoprivreda, kakvu provodimo na našem imanju uz certifikat Demeter, zahtijeva mnogo znanja, truda i pravovremene reakcije. Naime, ne počiva na konvencionalnoj kemijskoj zaštiti. Zato je edukacija apsolutni ključ svega. Lakše je ekološku poljoprivredu optužiti za neuspjeh nego uložiti vlastiti angažman. Međutim, kada donesete čvrstu životnu odluku i zakoračite u taj svijet, otvaraju vam se beskrajne prilike za učenje, osobni rast i uzajamnu pomoć kolega.

Kako povratak empatije i ženski način razmišljanja mogu promijeniti suvremenu poljoprivredu?

Poljoprivreda je povijesno bila primarno ženski posao, dok su se muškarci tradicionalno bavili lovom. Kasnijim ulaskom muškaraca u poljoprivredu prevladala je filozofija tko ima veći i jači traktor i veće površine. Na sajmovima se tako gleda čiji stroj može povući veći plug. Kad u poljoprivredu vratimo empatiju, vidjet ćemo pravu ulogu žena. One žele vrhunsku kvalitetu, optimizaciju i zdravu hranu. Žena, naime, odlučuje o više od 85 % kućnog budžeta za hranu i brine o zdravlju svoje djece. Osim toga, spremna je racionalizirati proizvodnju i smanjiti otpad.

3. Prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić, Agronomski fakultet u Zagrebu

Prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić profesorica je na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, s gotovo 40 godina staža. Bavi se edukacijom mladih agronoma i znanstveno-istraživačkim radom. Naglasak joj je na otpornim sortama vinove loze i održivom vinogradarstvu.

Kako znanost kroz Europsko inovacijsko partnerstvo (EIP) pomaže proizvođačima u prilagodbi klimatskim izazovima i smanjenju pesticida?

Projekt u sklopu Europskog inovacijskog partnerstva okuplja 11 partnera. Među njima su naš fakultet, savjetodavne tvrtke i brojni ugledni vinari od Kutjeva do Zagorja. Zajedno radimo na otpornim sortama koje su se pokazale iznimno kvalitetnima. Na taj način značajno smanjujemo potrebu za pesticidima, u skladu s europskim strategijama. Sorte zajednički pratimo u vinogradu i podrumu, a vina svake godine kušamo i ocjenjujemo. Tako znanstvena saznanja uspješno prenosimo u stvarni proizvodni sektor.

Kako ocjenjujete položaj žena u znanosti i agronomskoj struci tijekom desetljeća rada na fakultetu?

Kao žena u znanosti nikada nisam osjećala pritisak zbog obiteljskog života i odgoja djece. Također nisam imala dojam da me sredina zbog toga loše gleda. Sve je u mom životu bilo dobro posloženo, i privatno i poslovno. Naša struka i fakulteti sve su prepoznatljiviji po ženama. To vrijedi za znanstvene krugove, proizvođače vina i širu popularizaciju struke. Vjerujem da žene ovdje imaju odličnu poziciju i da nisu zapostavljene. Ipak, nadam se da će budućnost donijeti još bolju ravnotežu u suradnji svih nas.

4. Ivana Pavić, voćarka i EU konzultantica

Ivana Pavić magistra je ekonomije i poslijediplomantica u području EU projekata. Radi kao konzultantica i predsjednica je Odbora za žene u poljoprivredi. Ujedno je poljoprivrednica početnica koja se iz grada preselila u selo Primišlje i bavi se voćarstvom.

Koliko je danas teško poljoprivrednicima, posebno početnicima koji sele iz grada na selo, bez potpore EU fondova?

Bila sam potpuno gradska cura bez poljoprivrednog nasljedstva, pa sam sve morala započeti sama. Početna ulaganja u voćarstvo iznimno su visoka. Puni rod i prve prave financijske koristi vide se tek nakon dvije, tri ili čak sedam godina. Zato mi je prijašnje znanje o pripremi i provedbi EU projekata bilo prijeko potrebno. Smatram da poljoprivrednik početnik bez potpora i bespovratnih sredstava vrlo teško može uspjeti i pokriti visoke početne troškove.

Kako se kao predsjednica Odbora za žene namjeravate boriti protiv nevidljivog rada žena i za njihova prava tijekom rodiljnog dopusta?

Kao novoizabrana predsjednica Odbora za žene pokrenula sam ključnu inicijativu. Cilj je da se ženama u rizičnoj trudnoći ili na rodiljnom dopustu više ne oduzimaju sredstva i bodovi na natječajima. Dosad su ih gubile jer nisu mogle zadovoljiti kriterije poput plaćanja osobnih doprinosa po osnovi poljoprivrede. Osim toga, aktivna sam u međunarodnoj inicijativi Women in Farming pri Europskoj komisiji. Kroz svoj profil na društvenim mrežama nudim besplatnu promociju svim poljoprivrednicama. Tako se žene u poljoprivredi bolje umrežavaju i jačaju borbu protiv nevidljivog rada na OPG-ovima.

5. Martina Miškulin, privatna savjetnica

Martina Miškulin privatna je poljoprivredna savjetnica. Bavi se individualnim stručnim savjetovanjem poljoprivrednika na terenu i tehnološkim unaprjeđenjem gospodarstava. Osim toga, rješava specifične probleme u biljnoj proizvodnji.

Koje su glavne prednosti individualnog savjetovanja gospodarstava u odnosu na grupna savjetovanja?

Kada dođem na određeno gospodarstvo, primjerice na veliku mliječnu farmu, posvećena sam isključivo njihovim problemima. Tijekom šest sati intenzivnog rada bavimo se ratarskom proizvodnjom za hranidbu stoke, popratnom dokumentacijom i isplatom poticaja. Poljoprivrednik tako dobiva puno detaljnije rješenje nego na općim grupnim predavanjima. Ondje mora slušati o voću, povrću ili govedarstvu koje ga uopće ne zanima. Osim toga, uz individualni pristup nestaju početna nelagoda i ustručavanje od postavljanja pitanja pred svima.

Kakva su vaša iskustva u sektoru u kojem dominiraju muškarci i po čemu se žene nositeljice gospodarstava razlikuju u planiranju investicija?

Poljoprivreda je dominantno muški sektor. Kao žena stručnjakinja najprije se moraš dokazati čvrstim znanjem i stavom. Tek tada suzbiješ brzu procjenu nesigurnosti i zadobiješ dugoročno povjerenje. S druge strane, primjećujem da su žene nositeljice gospodarstava znatno realnije u investicijama. Točno znaju koji im traktor ili objekt treba za određenu namjenu i ne zanose se preskupim brendovima. Osim toga, iznimno su pedantne u detaljima, što je kod složenih propisa i natječaja ogromna prednost.

6. Višnja Krapljan, javna savjetnica

Višnja Krapljan javna je savjetnica koja se dugi niz godina bavi edukacijom poljoprivrednika. Prenosi znanja o tradicijskim zanatima, diversifikaciji poljoprivredne proizvodnje i ruralnom poduzetništvu.

Kako kroz edukacije o diversifikaciji i poduzetništvu pomažete ženama u ruralnim područjima da ostvare dodatne prihode?

U posljednje dvije godine moj je tim održao više od 80 edukacija iz područja diversifikacije. Posebno ističem četverodnevni tečaj „Poduzetništvo žena na ruralnim područjima“, koji smo kreirali u suradnji s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH. Kroz teoriju i praktičan rad žene učimo kako osnovati OPG ili SOPG. Također ih upoznajemo s mogućnostima prerade i tradicijskim zanatima. Uče i ručnu izradu krema i sapuna te filcanje vune. Na taj način izravno potičemo njihovu kreativnost i stvaranje dodane vrijednosti.

Mnoge žene na OPG-ovima nemaju plaćeno mirovinsko osiguranje. Koje bi im rješenje država trebala ponuditi?

Većina malih OPG-ova financijski može pokriti mirovinsko i zdravstveno osiguranje samo za jednog člana. To je u pravilu nositelj, odnosno suprug. Žena pritom vrijedno radi na gospodarstvu i daje mu cijeli svoj život. Ipak, ostaje zakinuta, bez vlastitog radnog staža i mirovine. Država bi ovdje trebala uskočiti s posebnim socijalnim fondom ili mjerom. Njome bi se ženama na određeno razdoblje financirali doprinosi. Tako bi dobile priliku i sigurnost dok gospodarstvo ne krene u stabilniju i ozbiljniju proizvodnju.

7. Renata Bedeković, poljoprivrednica stočarka

Renata Bedeković iskusna je poljoprivrednica i stočarka te nositeljica titule Najuzornija hrvatska seoska žena 2018. godine. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, bavi se svinjogojstvom i uzgojem crne slavonske svinje (fajferice). Osim toga, prerađuje meso i prodaje vrhunske suhomesnate proizvode.

Kako ste obiteljsko svinjogojstvo podigli na višu razinu kroz preradu i prodaju suhomesnatih proizvoda?

Naša obitelj generacijama se bavi svinjogojstvom, od djeda i svekra do mog supruga. Velika prekretnica bila je 2012. godina, kada smo iz Donjih Andrijevaca nabavili prve dvije krmače crne slavonske svinje. Kada su se oprasile, a prasad narasla, odlučili smo ih ne prodavati žive. Umjesto toga, krenuli smo u proizvodnju vrhunskih domaćih kobasica, kulena i špeka. Zahvaljujući trudu, natjecanjima i osvojenim nagradama, proizvodnja se s početnih šest svinja višestruko povećala. Naše se imanje s jednog rala zemlje proširilo na čak 100 hektara.

Koliko je važna podjela uloga na obiteljskom gospodarstvu i kako ženski pristup marketingu pridonosi uspjehu OPG-a?

Moj suprug zadužen je za primarnu proizvodnju, rad na polju i uzgoj. Ja vodim komercijalni dio, koji obuhvaća marketing, prodaju, vakuumiranje i začinjanje. Također brinem o strogoj zakonskoj sukladnosti. Muškarci u poslu često funkcioniraju užurbano i s određenim gardom, što kod kupaca ponekad ne prolazi. Mi žene, s druge strane, imamo smireniji pristup i izražen osjećaj za urednost, čistoću i detalje. Važna je i izravna komunikacija licem u lice. Kupcu tako sa sigurnošću mogu jamčiti kvalitetu jer je svaki proizvod prošao kroz moje ruke.

8. Danijela Jakopović, poljoprivrednica pčelarka

Danijela Jakopović poljoprivrednica je i pčelarka. Bavi se uzgojem pčela te proizvodnjom meda i pčelinjih proizvoda. Osim toga, aktivno sudjeluje na sajmovima i tržišnim predstavljanjima.

Koliko vam pčelarstvo, osim meda, donosi unutarnje ravnoteže i zašto je rad pčela nezamjenjiv u poljoprivredi?

Pčelarstvo je pravi životni poziv koji donosi duboko opuštanje, unutarnji mir i posebnu energiju. Najveća je radost otići na pčelinjak i u košnicama pronaći obilje peluda i pune okvire meda. Pčele nam ne daju samo svoje preukusne proizvode. Naše vrijedne radilice od ranog proljeća do jeseni obavljaju i nezamjenjiv zadatak oprašivanja biljaka. Tako osiguravaju uredan urod i opstanak cjelokupne poljoprivredne proizvodnje.

Što biste poručili ženama koje se još ustručavaju preuzeti vodstvo OPG-a i samostalno izaći na tržište?

U našim se krajevima vođenje OPG-a još uvijek pretežno prepušta muškarcima, suprugu ili ocu. Žene se pritom slabo upuštaju u izazove prodaje, marketinga i vodstva. Zato je moja najsnažnija poruka svim ženama da se odvaže i krenu naprijed. Itekako smo sposobne i izvrsno se snalazimo na terenu. Osim toga, lakše pronalazimo pristup ljudima i znamo odlično predstaviti proizvod krajnjem kupcu.

9. Milica Sekulić, poljoprivrednica maslinarka

Milica Sekulić glavna je savjetnica za Plantella gnojiva u Hrvatskoj, maslinarka je i predsjednica opatijske udruge Agropatija koja okuplja stotinjak članova, a bavi se edukacijom maslinara, regeneracijom zapuštenih maslinika i proizvodnjom vrhunskog, šampionskog maslinovog ulja.

Koje su specifičnosti mediteranske poljoprivrede i kako udruga Agropatija pomaže maslinarima postići šampionske rezultate?

Udrugu Agropatija vodim zajedno s kolegicom Patricijom Rumac Sandalj. Naglasak stavljamo na kontinuiranu edukaciju, stručna savjetovanja i radionice za naših stotinjak članova. Pritom pomaže i moj vlastiti primjer. Potpuno zapušteni maslinik uspješno sam obnovila oštrom rezidbom i vratila ga u punu rodnost. Danas s njim osvajam šampionske titule i zlatne medalje. To nastojim prenijeti kao dobru praksu svim članovima i potaknuti žene da se aktivno uključe u poljoprivredu.

Kako uspijevate uskladiti višestruke obveze?

Žene u poljoprivredi, kao i u svakodnevnom životu, imaju nevjerojatnu sposobnost obavljanja više poslova istovremeno. To je naša najveća prednost u odnosu na muškarce. Nije nam strano uzeti trimer, škare ili puhač u ruke i obaviti zahtjevnu rezidbu. Istodobno odgajamo djecu i vodimo složene organizacijske poslove. Sve te obveze spajamo u jedan skladan i uspješan paket.

Pogledajte video: žene u poljoprivredi o svom radu

Video s duljim izjavama svih devet sugovornica pogledajte u nastavku.