U ravničarskom dijelu između Bilogore i Papuka, u malom selu Mala Maslenjača (Općina Đulovac) nedaleko od Grubišnog Polja, odvija se tiha revolucija. Ona bi mogla poslužiti kao nacrt za budućnost europske poljoprivrede. Dok većina poljoprivrednika strepi od rasta cijena mineralnih gnojiva i energenata, obitelj Cenger mirno gleda u budućnost. Na njihovom OPG-u pojam „otpad“ službeno je izbačen iz rječnika. Zamijenilo ga je kružno gospodarstvo, u kojem svaki kraj ujedno predstavlja i novi početak.
Priča i uspjeh obitelji Cenger nisu nastali preko noći, a njihova transformacija nije bila plod slučajnosti. Riječ je o strateškom promišljanju koje je tradicionalno stočarstvo i ratarstvo spojilo s modernom energetikom. Od obiteljskog OPG-a stvorili su nekoliko međusobno povezanih cjelina u poslovnoj „Grupi Cenger“.
Vizija koja nadilazi tradiciju
Njihova priča započinje klasično – radom na zemlji i uzgojem stoke. Ipak, brzo se grana u smjeru koji je prije desetak godina u Hrvatskoj bio potpuna nepoznanica.
Shvatili smo da ne možemo opstati ako budemo radili onako kako se radilo prije pedeset godina. Tržište je surovo, a troškovi proizvodnje neprestano rastu. Morali smo pronaći način da ono što drugi bacaju, mi pretvorimo u dobit, objašnjava Marijan Cenger. Njegov poljoprivredni kompleks više podsjeća na moderno energetsko postrojenje nego na klasično seosko imanje.
Obitelj Cenger ukupno obrađuje 1500 hektara. Na oko 900 hektara siju kukuruz, soju, kamilicu te druge kulture poput tritikala i graška. Te kulture nisu namijenjene isključivo prehrambenoj industriji, nego i proizvodnji električne energije u bioplinskim postrojenjima.
Od 2016. godine obitelj upravlja bioelektranom snage jednog megavata u Općini Đulovac. Za potrebe svojeg biopogona zbrinjava i nusproizvode okolnih proizvođača, što ima dalekosežan učinak na očuvanje prirode. Nažalost, stočarstvo su morali smanjiti zbog nedostatka radne snage.
Bioplinsko postrojenje: srce sustava
Središnja točka njihovog gospodarstva je bioplinsko postrojenje. To je „želudac“ cijelog sustava koji nikada ne spava. Sustav funkcionira na genijalno jednostavan, ali tehnološki sofisticiran način.
Osnovna sirovina je stajski gnoj s okolnih farmi te kukuruzna silaža i raž s njihovih polja. Ono što bi na drugim farmama bio ekološki teret i izvor neugodnih mirisa, ovdje ulazi u fermentatore. U tim golemim spremnicima bakterije bez prisutnosti kisika razgrađuju organsku tvar i oslobađaju metan. Taj plin potom pokreće agregate koji proizvode električnu energiju.
Tako Cengeri ne samo da pokrivaju sve potrebe vlastitog gospodarstva za strujom, već višak šalju u nacionalnu mrežu. Prema riječima Marijana Cengera, postrojenje godišnje proizvede oko devet tisuća megavatsati (MWh) električne energije. Od toga u elektroenergetski sustav isporučuju oko 8400 MWh, jer dio proizvedene energije i sami troše.
Toplina koja ne odlazi u nepovrat
Kružno gospodarstvo ne bi bilo potpuno kada bi se iskoristio samo plin. Pri proizvodnji električne energije u motorima s unutarnjim izgaranjem oslobađa se golema količina topline. Na većini mjesta ta toplina odlazi u atmosferu kao čisti gubitak.
Kod Cengerovih se ona hvata i koristi za grijanje objekata na farmi, ali i za tehnološke procese sušenja poljoprivrednih proizvoda. Toplinom iz energetskog postrojenja suši se i kamilica, čime se „zatvara krug“ bez gubitka energije. Ovaj sustav kogeneracije (istovremene proizvodnje struje i topline) dramatično podiže učinkovitost cijelog gospodarstva. Vlastitom proizvodnjom energije osiguravaju optimalne uvjete za radne prostore i tehnološke procese.
Digestat – gnojivo budućnosti i odgovor na klimatsku krizu
Možda najfascinantniji dio kruga zatvara se nakon što proces u bioplinskom postrojenju završi. Ono što ostane nakon izdvajanja metana naziva se digestat. To je tekuća ili kruta masa bogata hranjivima, ali bez neugodnog mirisa i patogena koji se obično nalaze u sirovom stajnjaku.
Digestat je vrhunsko organsko gnojivo koje se vraća na ista ona polja s kojih je uzeta silaža. Time se zatvara ciklus dušika, fosfora i kalija. Zemlja se hrani onim što je dala, a smanjuje se potreba za skupim i okolišno štetnim mineralnim gnojivima.
Svjesni smo važnosti zelene energije i ekološke poljoprivrede te smo se zato posvetili razvoju projekta ekološkog gnojiva iz anaerobne digestije. Nakon višegodišnjeg mukotrpnog rada i zalaganja uspjeli smo stvoriti certificirano organsko gnojivo, prvo takve vrste u Hrvatskoj. Naš je cilj imati tlo koje je živo i zdravo. Kad vratite zemlji ono što ste joj uzeli, ona vam uzvraća boljim prinosima i većom otpornošću na sušu, ali, što je posebno važno, i većom otpornošću na bolesti, ističe Marijan Cenger.
Odgovor na Europski zeleni plan
Model koji primjenjuju Cengeri izravan je odgovor na zahtjeve Europskog zelenog plana. Njihov ugljični otisak je minimalan. Metan, snažan staklenički plin, ne ispušta se nekontrolirano iz stajnjaka u atmosferu, već se hvata i pretvara u energiju. Osim toga, sve se odvija unutar kruga od nekoliko kilometara, pa manje transporta sirovina i gnojiva dodatno štiti okoliš.
Uz ekološku komponentu, ključna je i socijalna održivost. Ovakav moderan pristup poljoprivredi privlači mlade i obrazovane ljude. Poljoprivreda više nije samo težak fizički rad u blatu; to je upravljanje sustavima, analiza podataka i briga o ekosustavu. Upravo je to put kojim se može zaustaviti iseljavanje iz hrvatskih sela.
Od OPG-a do Grupe Cenger
Svaka velika priča počinje skromno. OPG Dario Cenger otvoren je 2005. godine, na temeljima višegeneracijske tradicije bavljenja poljoprivredom. Danas ta priča odjekuje daleko i okuplja pet poslovnih subjekata pod zajedničkim nazivom „Grupa Cenger“. Njome uspješno upravljaju braća Marijan i Dario, uz oca Jerka.
Svaka tvrtka u grupi ima svoj specijalizirani zadatak i zajednički cilj: doprinijeti razvoju ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj.
- „Bioel“ d.o.o. – bioplinskom elektranom snage 1 MW osigurava zelenu energiju
- Poljoprivredna zadruga „Zrno“ – organizira kooperaciju i transport
- „Biodem“ – brine se za distribuciju i prodaju
- OPG Jerko Cenger – intenzivno radi u ekološkom stočarstvu, ratarstvu i proizvodnji ljekovitog bilja
- OPG Dario Cenger – proizvodi visokokvalitetno organsko gnojivo „Ecodig“
Izazovi na putu do uspjeha
Iako danas zvuči kao bajka, put braće Daria i Marijana Cengera bio je popločen izazovima. Trebalo je ishoditi brojne dozvole, boriti se s birokracijom i osigurati financijska sredstva za milijunske investicije. Osim toga, sustav bioplina zahtijeva 24-satni nadzor i visoku razinu stručnosti.
Ovo nije posao koji možete ugasiti u pet popodne i otići kući. Živa bića i tehnologija traže stalnu prisutnost, priznaju braća Cenger.
Velik izazov bila je i promjena mentaliteta okoline. U početku su mnogi sumnjičavo gledali na njihove planove, no rezultati su utišali skeptike. Danas su pogoni Grupe Cenger mjesto hodočašća za stručnjake, studente i poljoprivrednike. Dolaze iz Grubišnog Polja i Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i iz cijele regije, kako bi vidjeli kako biogospodarstvo izgleda u praksi.
Lekcija za hrvatsku poljoprivredu
Što drugi OPG-ovi mogu naučiti od braće iz Grubišnog Polja? Ključna lekcija je integracija. Poljoprivreda se ne smije gledati izolirano, kao proizvodnja jedne kulture. Snaga leži u povezivanju ratarstva, stočarstva i energetike u jedan organizam. Iako ne može svatko izgraditi bioplinsko postrojenje te veličine, načela kružnog gospodarstva primjenjiva su i na manjim razinama.
Marijan Cenger, kao čelnik Hrvatske udruge proizvođača bioplina, upozorava na kritičnu točku opstanka cijelog sektora u Hrvatskoj. Njegov model kružne ekonomije tehnički savršeno funkcionira. Ipak, suočava se s nekoliko ozbiljnih ekonomskih udaraca i nelogičnosti. Među njima su neusklađena pravna regulativa i nadležnosti resornih ministarstava, što otežava svakodnevno funkcioniranje dionika u sustavu kružnog gospodarenja.
Kružno gospodarstvo: budućnost je već stigla
Primjer obitelji Cenger pokazuje da kružno gospodarstvo u hrvatskom agraru nije samo „zelena teorija“ iz Bruxellesa, već konkretan alat za povećanje konkurentnosti. Ključ uspjeha leži u vertikalnoj integraciji: od polja, preko energije, do finalnog proizvoda spremnog za policu.
Njihov model omogućuje tri neovisna izvora prihoda:
- prodaju električne energije,
- prodaju finalnih poljoprivrednih proizvoda, poput ekološke kamilice, za koju sami krče zapuštene oranice,
- prodaju prerađenog digestata kao organskog gnojiva „Ecodig“.
Troškovna učinkovitost ogleda se u korištenju vlastite toplinske energije iz bioplinskog postrojenja. Njome suše kamilicu, kukuruz i soju te peletiraju gnojivo, čime izbjegavaju troškove vanjskih energenata. Pritom se u praksi pokazalo da je takav način sušenja povećao proizvodnju ribe u ribnjacima u Končanici. Smanjeni su i troškovi nabave mineralnih gnojiva jer se dio digestata vraća na vlastite površine.
Iako se model smatra isplativim zbog vertikalne integracije, osjetljiv je na regulatorne promjene otkupnih cijena električne energije.
Održivost i profitabilnost ruku pod ruku
Ovaj model služi kao putokaz da kružno gospodarstvo pretvara „trošak otpada“ u „prihod od novog proizvoda“. Tako se postiže stabilnost čak i u uvjetima tržišnih kolebanja. Obitelj Cenger pokazala je da se u poljoprivredi najveća dobit krije upravo u onome što drugi odbacuju.
Njihov model šalje jasnu poruku – održivost i profitabilnost u 21. stoljeću moraju ići ruku pod ruku. Cengerovi su dokaz da Hrvatska ima ljude i znanje za najsloženije zelene transformacije. Oni nisu samo proizvođači hrane; oni su čuvari resursa i proizvođači energije.
Njihovo imanje stoji kao svjetionik u magli nesigurnosti koja često obavija domaći agrar. Pokazuje da se uz hrabrost i inovaciju može stvoriti sustav koji je istovremeno profitabilan, čist i održiv.
