Generacijska obnova, dostupnost potpora, prijenos znanja i inovacije bile su središnje teme Okruglog stola „Mladi poljoprivrednici – nositelji razvoja ruralnih područja“. Skup je održan 28. listopada 2026. u Centru za kulturu „Drago Britvić“ u Pitomači, a govorilo se i o uvjetima za kvalitetan život i rad na selu.
Više od 200 sudionika i 22 panelista u Pitomači
Skup je okupio više od 200 sudionika, od poljoprivrednika do predstavnika dvadesetak organizacija i institucija. Organizatori su bili Virovitičko-podravska županija, Lokalna akcijska grupa (LAG) „Virovitički prsten“, Općina Pitomača i Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije d.o.o.
Na skupu su sudjelovala 22 panelista. Među njima su bili predstavnici nacionalne, regionalne i lokalne razine, nadležnih ministarstava i agencija, obrazovnih ustanova i LAG-ova. Svoja iskustva iznijeli su i mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Sudionike su na početku pozdravili župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, predsjednik LAG-a „Virovitički prsten“ Mario Lukačević, načelnik Općine Pitomača Željko Grgačić i direktorica Poduzetničkog inkubatora Neda Martić. Program je moderirala Sanja Stubičar, voditeljica LAG-a „Virovitički prsten“. Prisutne je videozapisom pozdravio i eurozastupnik Karlo Ressler.
Obrazovanje za Poljoprivredu 5.0
Zapaženo predavanje o obrazovanju za Poljoprivredu 5.0 održao je prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U fokusu su bili obrazovanje, digitalne vještine, inovacije i suvremena tehnološka rješenja. Upravo su to, prema njegovim riječima, temelji konkurentne poljoprivrede.
Pritom je upozorio i na ozbiljne rizike. Hrvatska ima iznimno nisku samodostatnost u proizvodnji hrane, a radne snage nedostaje u cijeloj poljoprivredi.
Četiri panela o budućnosti hrvatske poljoprivrede
Nakon uvodnih govora uslijedila su četiri tematska panela:
- „Uloga mladih poljoprivrednika u budućnosti hrvatske poljoprivrede i generacijska obnova kao ključ opstanka“ – sudjelovali su Željka Gudelj-Velaga (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva), Nikola Dolački (APPRRR), Hrvoje Hefer (HAPIH) i župan Igor Andrović.
- „Načini zadržavanja mladih u ruralnim sredinama i utjecaj AKIS-a – Sustava prijenosa znanja i inovacija“ – raspravljali su Željko Grgačić, Saša Bukovac, Ana-Marija Čajkulić, Damir Ribić i Marko Marić.
- „Primjeri dobre prakse u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike i dodana vrijednost LEADER-a“ – okupio je predstavnike mreža i lokalnih akcijskih grupa (Verica Mušić, Milan Medić, Mario Lukačević, Anđela Mimica, Matija Erhatić, Neda Martić, Đurđica Šelimber i Albert Varga).
- „Život u poljoprivredi kroz priče i iskustva mladih poljoprivrednika“ – emotivan i otvoren panel o stvarnim izazovima na OPG-ovima.
Mladi poljoprivrednici sa sela: nadahnjujuće životne priče
Četvrti panel bio je posvećen životnim pričama mladih poljoprivrednika s područja Virovitičko-podravske županije. U nastavku donosimo priče četvero sugovornika. Oni svojim radom, trudom i vizijom dokazuju da selo nudi uspješnu i perspektivnu budućnost.
OPG Robert Capan (Grabrovnica): krenuli od nule, danas beru na pet hektara
Robert Capan (30) iz Grabrovnice kod Pitomače ušao je u poljoprivredu bez velikih početnih sredstava, institucionalnih potpora i naslijeđenog kapitala. U školskim danima za džeparac je brao duhan i kamilicu. Danas sa suprugom Tihanom vodi OPG na pet hektara, s tri plastenika i proizvodnjom na otvorenome.
U plastenicima i na poljima uzgajaju papriku, patlidžane, krastavce i mahune. Robert uz poljoprivredu radi i kao lakirer, u smjeni od 6 do 14 sati. Zato su mu radni dani iznimno dugi i iscrpljujući. Ipak, ističe kako u povrćarstvu i ratarstvu vidi svoju trajnu budućnost.
Sve se može kada se hoće – poručuje ovaj mladi povrćar. Naglašava da je poljoprivredu svjesno izabrao kao životni poziv te da bez osobne strasti nema uspjeha.
OPG Katarina Štukar (Sedlarice): od 17 godina rada kod drugih do vlastitog gospodarstva
Dan 36-godišnje Katarine Štukar iz Sedlarice počinje mnogo prije nego što se većina ljudi probudi. Oko četiri ujutro već je u polju ili plastenicima. Nakon rada na zemlji čekaju je tržnice, administrativni poslovi i obiteljske obveze.
Poljoprivreda joj je obilježila život. Čak 17 godina radila je na tuđem poljoprivrednom gospodarstvu, a onda je osjetila da je spremna za samostalnu proizvodnju. Vlastitu priču pokrenula je prije otprilike tri godine. U studenome prošle godine službeno je otvorila OPG na obiteljskoj lokaciji, nakon što su kupili kuću i gradilište te podigli prve plastenike.
Danas s obitelji obrađuje tri hektara zemlje, a plastenici se prostiru na oko 3.000 četvornih metara. Asortiman je iznimno bogat: krastavci salatari, kornišoni, paprika rog, rajčice, patlidžani, tikvice, mladi luk i salata. Tu su i bundeve poput buttera, hokaida i prinčeve krunice, polje suncokreta, plantaža lješnjaka te parcela borova.
Posebno mjesto zauzima cvijeće. U sezoni uzgaja krizanteme multiflora i grandiflora, a za jesenske dane maćuhice u bezbroj živih boja. Proizvode prodaje na tržnicama u Virovitici i Koprivnici, ali i na kućnom pragu. Sve više kupaca dolazi izravno k njoj, a dodatna joj je strast kreativno aranžiranje vlastitog cvijeća.
OPG Mateo Rukavina (Detkovac): mladi ratar i povrćar s vizijom prerade
Mnogi mladi napuštaju ruralne sredine i sreću traže u gradovima. Ipak, 22-godišnji Mateo Rukavina iz Virovitice odlučio je ostati na rodnoj grudi. Nastavlja obiteljsku tradiciju koja se generacijama prenosi u Detkovcu, u općini Gradina. Danas upravlja gospodarstvom s oko 90 hektara ratarskih kultura i desetak hektara povrća.
Iako je površina pod povrćem manja, ono oduzima jednako vremena, pažnje i truda kao i ovih 90 hektara ratarstva. Radimo nekoliko hektara luka i krumpira. To su iznimno zahtjevne kulture koje traže cjelodnevnu brigu – od složenog navodnjavanja, gnojidbe i prskanja do stalnog razmišljanja i straha hoće li pasti kiša, hoće li biti mraza, tuče ili nepovoljnih vremenskih uvjeta – objašnjava Mateo.
Troškovi repromaterijala, goriva i mehanizacije stalno rastu, a tržišne cijene su neizvjesne. Veći dio robe Mateo plasira preko posrednika i hladnjača, po znatno nižim cijenama. Unatoč tome, ima jasnu i zrelu viziju razvoja. U skoroj budućnosti želi pokrenuti vlastitu preradu i proizvode s dodanom vrijednošću. Tako bi zarada ostajala u obiteljskom poslu, a ne odlazila drugima.
Podrum Vineda (Vukosavljevica): obiteljska strast prema vinu ovjenčana Decanterovom medaljom
Mladi student ekonomije Ven Kovač, sin Nevena i Andreje, ponosni je nasljednik partnerske vinarije Vineda. Vinarija je osnovana 2005. godine na temeljima višegeneracijske tradicije dviju obitelji, Kasa i Kovač. Smještena je u Vukosavljevici, u srcu virovitičkog vinogorja, na specifičnom pjeskovitom tlu. Danas obrađuje oko deset hektara vlastitih vinograda i godišnje proizvodi približno 50.000 litara vrhunskog vina.
Sve je počelo skromno – kao obiteljski hobi s nekoliko loza i puno entuzijazma. S vremenom je obitelj prepoznala izniman enološki potencijal svoga podneblja. Vineda se proslavila graševinom, a berba iz 2017. donijela joj je jedno od najvećih međunarodnih priznanja. Na prestižnom svjetskom ocjenjivanju Decanter World Wine Awards ta je graševina osvojila srebrnu medalju i visokih 94 boda.
Uz graševinu, danas proizvode chardonnay, muškat, frankovku, cabernet sauvignon, rosé od crnog pinota te pjenušce proizvedene tradicionalnom klasičnom metodom.
Ljudi često nemaju pojma kakva se vrhunska vina ovdje mogu proizvesti. Imamo zemlju, klimu i prijeko potrebno znanje za stvaranje vina najviše kvalitete – poentira Ven Kovač.
S ponosom ističe i obiteljske korijene. Gotovo je svaka obitelj u ovom kraju nekada imala mali vinograd za hobi. Trud njegova oca i ujaka, koji su počeli izlagati svoja vina na natjecanjima, prerastao je u ozbiljnu i uspješnu priču.
Uz moderna vinska postrojenja, obitelj je s puno ljubavi uredila kušaonicu i udobne smještajne kapacitete. Venova majka Andreja ističe kako gosti iznimno rado dolaze upoznati njihov rad. Uz vino na kućnom pragu mogu kušati i domaće proizvode poput ulja i sira. Time se zaokružuje topla turistička priča virovitičkog kraja.
Zaključci: jednostavnije potpore, zemljište i kvaliteta života
Cjelodnevna rasprava i naknadno obrađeni zaključci usmjereni su na ključne poluge razvoja. Riječ je o jednostavnijim i pravednijim financijskim potporama, lakšem pristupu poljoprivrednom zemljištu i jačanju međugeneracijskog prijenosa gospodarstava. Istaknuto je i snažnije povezivanje kroz proizvođačke organizacije i kratke lance opskrbe.
Nužna je i primjena precizne poljoprivrede, digitalizacija te diverzifikacija djelatnosti, primjerice kroz ruralni turizam. Osim toga, gospodarsku održivost mora pratiti ulaganje u javnu infrastrukturu i kvalitetu života.
Sociološki aspekt ruralnih zajednica
Rasprava se nadovezala i na sociološka istraživanja, poput projekata SECRURAL i Ruralna transformacija Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uz to su predstavljena zapažanja izv. prof. dr. sc. Tijane Trako Poljak i dr. sc. Brune Šimca. Naglašeno je da su ruralna identifikacija i osjećaj pripadnosti zajednici temeljni pokretač ostanka mladih.
Zanimljiv kontrast zabilježen je na samom skupu. Panele o poticajima pratilo je oko 200 posjetitelja, a raspravu o samoj proizvodnji tek tridesetak ljudi. To je u kuloarima ponovno otvorilo pitanje vječnog paradoksa agrarne politike. Novac se raspodjeljuje, a stvarni problemi i rad u polju često ostaju na margini javnog interesa.
