Samodostatnost voća i povrća u Hrvatskoj i dalje pada, iako zemlja ima prirodne prednosti i snažnu turističku potražnju. Domaći proizvođači još ne uspijevaju iskoristiti potencijal vlastitog tržišta, a na konferenciji RE AGRO u Osijeku upozoreno je i na pad prihoda poljoprivrednika.
Hrvatska samodostatnost u proizvodnji povrća od 2020. do 2025. pala je s 58 na 48 posto, a u voću s 49 na 42 posto. Istodobno je uvoz voća i povrća 2025. premašio 740 milijuna eura, dok je izvoz iznosio oko 220 milijuna eura.
O tim se izazovima raspravljalo na konferenciji RE AGRO, održanoj krajem listopada 2026. u Županijskoj komori Osijek u organizaciji Glasa Slavonije. Rasprava je otvorila pitanje zašto domaća proizvodnja, unatoč prirodnim prednostima i potražnji, ne ostvaruje veći stupanj samodostatnosti. Također se govorilo o tome što treba promijeniti kako bi voćarstvo i povrćarstvo postali snažniji oslonac hrvatske poljoprivrede.
Ulaganja i tehnologija ključni za konkurentnost
Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu, upozorio je da voćarstvo zahtijeva velika početna ulaganja. Osim toga, proizvođače dodatno opterećuju visoki troškovi osiguranja od klimatskih šteta.
Na razliku u položaju pojedinih sektora upućuje i udio potpora po površini u prihodima proizvođača. Kod voćara one čine oko tri posto, dok kod ratara dosežu 42 posto. Zbog toga je, istaknuo je, potrebna snažnija potpora države. Ona bi domaćim proizvođačima omogućila ulaganje u proizvodnju i lakše suočavanje s klimatskim rizicima.
Koliko su vremenski uvjeti važni za rezultate proizvodnje, pokazala je i ovogodišnja suša, zbog koje je proglašena elementarna nepogoda. Takve okolnosti dodatno naglašavaju potrebu za ulaganjima u otporniju proizvodnju, navodnjavanje i suvremenu tehnologiju.
Kao primjer modernizacije sektora Kovačević je naveo Nizozemsku i regiju Westland, poznatu kao „Silicijska dolina hortikulture”. Ondje se proizvodnja razvija primjenom suvremenih metoda, od hidroponskog uzgoja do robotike i napredne mehanizacije. Pritom su proizvođači povezani s tehnološkim tvrtkama i startupima koji razvijaju nova rješenja za proizvodnju hrane.
Imamo prednosti, ali ih nismo dovoljno iskoristili
Stjepan Zorić, voćar i zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice, upozorio je da rezultati dugogodišnjih ulaganja u poljoprivredu nisu ispunili očekivanja. Naime, uvoz hrane višestruko je porastao, dok su prihodi domaćih poljoprivrednika u odnosu na prosjek Europske unije pali.
Sigurno nitko ne može biti zadovoljan stanjem. Godine 2011. uvozili smo hrane za dvije milijarde dolara. Sada, nakon dva programska razdoblja i potrošenih sedam milijardi eura u razvoj poljoprivrede, uvozimo više od sedam milijardi eura hrane. Imali smo dobru vjeru da ćemo kroz ta dva programska razdoblja i mogućnosti investiranja uspjeti smanjiti uvoz i ostvariti nekakav suficit, rekao je Zorić.
Prihodi poljoprivrednika na dnu EU-a
Zorić je upozorio i na pad prosječnog prihoda poljoprivrednika u odnosu na europski prosjek.
Prosječan prihod poljoprivrednika u to doba bio je 60 posto prosjeka EU-a, a sada, u 2026., iznosi 40 posto. To nas zabrinjava. To znači da smo na dnu EU-a po prihodima poljoprivrednika. Samo su Rumunji ispod nas, poručio je Zorić.
Tri klimatske zone i 20 milijuna turista
Unatoč takvim pokazateljima, Zorić smatra da Hrvatska ima velike komparativne prednosti.
U sektoru voća i povrća mislimo da imamo jako velike komparativne prednosti u odnosu na druge zemlje EU-a. Imamo tri klimatske zone: mediteransku, planinsku i kontinentalnu. Imamo zaleđe velikih država sa Zapada koje su veliki potrošači tih proizvoda. Još jedna prednost su velike zalihe vode, odnosno vrlo dobra dostupnost vode za navodnjavanje, istaknuo je.
Posebno je izdvojio oko 20 milijuna turista koji svake godine dolaze u Hrvatsku. Smatra da domaće tržište pruža priliku koju proizvođači ne koriste dovoljno.
Mi se ne moramo truditi kao Poljska da izvezemo jabuke Rusiji ili kao Španjolska da izvezemo krastavce i papriku Njemačkoj. Mi imamo izvoz na domaćem tržištu. Zato nam je to bio motiv da sektor voća i povrća bude generator rasta cijele naše poljoprivrede. S tim se i danas svi slažu, ali zašto to nismo ostvarili, to je sad neko drugo pitanje, rekao je Zorić.
Usitnjenost parcela nije prepreka
Zorić ne prihvaća ni tvrdnju da usitnjenost parcela onemogućuje konkurentnu proizvodnju. Kao primjer naveo je Južni Tirol, gdje se jabuke uzgajaju i na relativno malim površinama.
Tipičan primjer je Južni Tirol, gdje se proizvodnja jabuka odvija na prosječnoj površini od 1,8 hektara. Nema mnogo voćnjaka većih od pet hektara, a ipak su razvili proizvodnju, postali europski lideri u proizvodnji jabuka i ostvaruju značajan dohodak. Prema tome, priča o usitnjenosti zemljišta i parcela, odnosno da se na takvim površinama ne može razviti konkurentna proizvodnja, po meni ne stoji, istaknuo je.
Zorić smatra da pogreške u poljoprivrednoj politici treba prepoznati i ispraviti, ali i nastaviti ulagati. Uz europska sredstva, zagovara i veći doprinos nacionalnog proračuna.
Bitno je pogreške detektirati i ispravljati. Ima i dobrih pomaka, ali osobno mislim da bi Hrvatska, uz tri milijarde eura, trebala uložiti još jednu milijardu iz vlastitog proračuna. Investicije su ključ jer bez njih ne možete ništa, poručio je.
Hrvatska ponovno samodostatna u jabukama
Kao pozitivan pomak Zorić je izdvojio ovogodišnje rezultate u voćarstvu. Ocijenio ih je najboljima u posljednjih 15 godina kada je riječ o prinosima, iako se to nije jednako odrazilo na prihode proizvođača. Ovogodišnju proizvodnju jabuka usporedio je s 2018. godinom, kada je Hrvatska imala oko 145 tisuća tona, dok se ove godine očekuje oko 60 tisuća tona. Prema njegovim riječima, Hrvatska je ponovno postala samodostatna u proizvodnji jabuka, uz domaću potrošnju od približno 50 tisuća tona.
To je pozitivno, ali ne možemo reći da je to rezultat samo neke mudre poljoprivredne politike. Pomogle su dobre vremenske prilike, ali i to što se proizvodnja sve više usmjerava prema zajedničkoj prodaji. Važno je i to što se razvijaju skladišni kapaciteti. Sve to može podići proizvodnju voća i povrća na novu razinu i potaknuti daljnji razvoj, zaključio je Zorić.
Slavonija ima proizvodnu osnovu i prostor za nova ulaganja
Osječko-baranjska županija ima značajnu proizvodnu osnovu za razvoj voćarstva i povrćarstva. Na njezinu području djeluje 11.275 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Voćnjaci zauzimaju 5.255 hektara, a povrće se uzgaja na gotovo 3.000 hektara.
Važnu ulogu u jačanju sektora ima infrastruktura za skladištenje i organizirani plasman proizvoda. Regionalni distribucijski centar za voće i povrće u 2026. godini popunjen je sto posto, a omogućit će skladištenje više od 3.000 tona proizvoda. Takvi kapaciteti proizvođačima olakšavaju čuvanje uroda i zajednički nastup na tržištu. Osim toga, omogućuju im odabir povoljnijeg trenutka za prodaju.
Nove županijske potpore od 2027.
Županija priprema i nove mjere potpore poljoprivrednicima. Program je u javnom savjetovanju, a od 2027. predviđa potpore do 70 posto ukupnih troškova ulaganja. Za podizanje višegodišnjih nasada i voćnjaka moći će se ostvariti do 15.000 eura.
Županica Nataša Tramišak najavila je i nastavak ulaganja u preradu, posebno u mlinsku industriju.
Kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na postojeće sustave navodnjavanja, nova mjera potpore osigurava do 12.000 eura za potrebnu opremu. Istodobno, proračun višegodišnjeg programa ulaganja u mlinsku industriju povećan je na dva milijuna eura. Već je otvoren poziv vrijedan milijun eura, s potporama do 500.000 eura za izgradnju i nabavu nove opreme. Županija uskoro pokreće i drugi poziv vrijedan dodatni milijun eura. Potpora do 300.000 eura po projektu omogućit će mlinarima i kupnju rabljene opreme. Time se ubrzava modernizacija prerade žitarica u brašno, istaknula je Tramišak.
Iako se dio mjera odnosi na ratarstvo i mlinsku industriju, Tramišak napominje da su ulaganja u navodnjavanje, skladištenje, opremu i preradu važna za razvoj cijelog poljoprivrednog lanca.
Država ulaže u logističke centre i proizvođačke organizacije
O ulaganjima na nacionalnoj razini govorio je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Kao jednu od mjera za jačanje tržišnog položaja poljoprivrednika istaknuo je razvoj regionalnih logističko-distribucijskih centara. Za pet takvih centara osigurano je ukupno 110 milijuna eura, od čega se 65 posto financira sredstvima Europske unije. Njihov ukupni kapacitet premašit će 28.000 tona.
Cilj je omogućiti proizvođačima bolje uvjete za skladištenje i zajednički nastup na tržištu. Time bi se trebala smanjiti ovisnost o posrednicima i poboljšati planiranje prodaje.
Majdak je upozorio i na ograničen udio povrćarstva u korištenju poljoprivrednih površina. Sektor povrća zauzima tek oko jedan posto obradivih površina. To pokazuje koliko prostora postoji za povećanje proizvodnje, uz uvjet da ulaganja prate organizaciju tržišta i potrebe proizvođača.
Važan element razvoja sektora su i proizvođačke organizacije. Od 2015. godine Hrvatska je priznala ukupno 24 takve organizacije. Njihova je uloga povezivati proizvođače, olakšati zajednički nastup na tržištu i ojačati njihovu pregovaračku poziciju prema kupcima. Majdak je naveo i financijske instrumente dostupne kroz HAMAG i HBOR, uključujući mogućnost otpisa dijela glavnice u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Naslovna foto: Shutterstock
