Ljeto je razdoblje kada češće posežemo za ribom i morskim plodovima. Upravo tada raste i pritisak na pojedine morske vrste i njihova staništa. Kako bi potaknuli odgovorniji odabir morskih proizvoda i pridonijeli očuvanju bioraznolikosti Jadrana, WWF Adria kroz komunikacijsku kampanju poziva: „Jedi kao lokalac i čuvaj more kao profesionalac“.
Kampanja pokazuje da male promjene u odabiru hrane mogu imati velik učinak na očuvanje mora. Kroz jednostavne usporedbe, promoviraju se održivije alternative vrstama čiji izlov ugrožava prirodu ili je zakonom zabranjen.
Tako WWF Adria poziva građane da umjesto jastoga s vanjskim jajašcima odaberu plavog raka, invazivnu vrstu čijim se izlovom smanjuje pritisak na domaće ekosustave. Umjesto prstaca, čije vađenje trajno uništava obalne stijene i strogo je zabranjeno, preporučuju se dagnje kao lokalna i održiva alternativa. Tijekom lovostaja kirnje, preporuka je odabrati vatrenjaču – znanu i kao riba lav – invazivnu ribu čijim se uklanjanjem doprinosi zaštiti autohtonih vrsta Jadrana.
Naš cilj nije govoriti ljudima što ne smiju jesti, nego pokazati da svojim izborom mogu biti dio rješenja. Svaki odgovoran odabir u restoranu, ribarnici ili trgovini može doprinijeti očuvanju morskih staništa i vrsta koje Jadran čine jedinstvenim. Upravo zato želimo približiti održive alternative koje su dobre i za ljude i za prirodu, ističe voditelj morskog programa u WWF-Adriji Patrik Krstinić.
Posebnu pozornost kampanja posvećuje invazivnim vrstama poput plavog raka i vatrenjače. Iako se može činiti neobičnim poticati njihov izlov, riječ je o vrstama koje širenjem izvan svojega prirodnog područja mogu ozbiljno ugroziti domaće vrste i narušiti ravnotežu morskih ekosustava.
Razumijemo da ova tema može izazvati zabrinutost jer govorimo o živim životinjama. Međutim, poticanje izlova invazivnih vrsta ne znači promicanje ubijanja, već odgovorno upravljanje vrstama koje uzrokuju znanstveno potvrđenu štetu prirodi. Cilj nije uništavanje životinja radi zabave, nego smanjenje njihova negativnog utjecaja na bioraznolikost. Izlov treba biti ciljan, strogo reguliran i proveden na što humaniji način, uz izbjegavanje nepotrebnog stradavanja i rasipanja ulova. Kada je invazivna vrsta sigurna za konzumaciju, njezino korištenje kao hrane predstavlja odgovornije rješenje od uklanjanja bez ikakve uporabe. Nastojimo pronaći pristup koji istodobno uvažava dobrobit pojedinačnih životinja i dugoročnu zaštitu prirode, zaključuje Krstinić.
Odabirom održivijih morskih proizvoda svatko od nas može pridonijeti očuvanju morskih staništa, zaštiti ugroženih vrsta i zdravijem Jadranu. Jer ono što danas biramo na svom tanjuru određuje hoće li i buduće generacije moći uživati u bogatstvu života koje naše more pruža.
Foto: Pixabay
