Porodica trava Poaceae predstavlja jednu od najzastupljenijih i najznačajnijih porodica u biljnom svijetu cvjetnjača za ljude i životinje. Trave čine osnovu ishrane ljudi (žitarice), domaćihi divljih biljojeda. Osobito su zastupljene u travnjacima, oranicama, te ukrasnim i sportskim tratinama.

U biljnom svijetu kopna trave su po broju biljnih rodova na trećem, a po broju vrsta na petom mjestu. Za ukrasne i sportske travnjake najčešće se koriste rodovi: vlasulje (Festuca), ljuljevi (Lolium), rosulje (Agrostis), vlasnjače (Poa), a u manjoj mjeri i drugi rodovi poput repaka (Phleum), zubača (Cynodon) i dr.

Rod vlasulja (Festuca spp.) obuhvaća oko 100 vrsta. Ima različite oblike rasta, podzemne i nadzemne stabljike i busenove. Za ukrasne, parkovne i sportske terene najčešće se koriste:

  • nacrvena vlasulja (Festuca rubra) s podvrstama: ssp. rubra, commutata, trichopylla
  • ovčja vlasulja (Festuca ovina) s podvrstama ssp. capillata, duriuscula, vulgaris, vallesiaca, glauca
  • trstikasta vlasulja (Festuca arundinacea)

Nacrvena vlasulja je niska, višegodišnja trava, a ime je dobila po crvenkastoj boji baze stabljike i cvata. U Europi ima više od 20 podvrsta. Puni razvoj dostiže u 3. i 4. godini. Dobro podnosi niske temperature, različite tipove i različitu kiselost tala. Tolerira zasjenu. Izvrsno podnosi sušu. Pogodna je kao komponenta smjesa za golf terene, ukrasne travnjake kao i travnjake koji se rjeđe kose (uz ceste, groblja…). Podnosi nisku i učestalu košnju.

Nacrvena vlasulja

Ovčja vlasulja niska je dugotrajna vrsta, jako otporna na sušu i niske temperature. Raste i na suhim lošim tlima. Spada u pionirske vrste za zatravljivanje plitkih, degradiranih tala. Na kiselost nije pretjerano osjetljiva. Podnosi učestalu košnju.

Ovčja vlasulja

Trstikasta vlasulja jako je raširena višegodišnja vrsta. Vrlo je spora u nicanju i prvoj godini rasta, ali kasnije može dominirati u smjesi. Otporna na gaženje i zasjenu. Izvrsno podnosi klimatske ekstreme, sušu, visoke i niske temperature. Dugo ostaje zelena. Obično se koristi kao parkovna vrsta u toplim i suhim područjima.

Trstikasta vlasulja

Iz roda ljuljeva (Lolium spp.) dolazi najčešće uzgajana višegodišnja trava umjerenih klimata – engleski ljulj (Lolium perenne). Glavno svojstvo mu je brzo zasnivanje, duga vegetacijska sezona i izražena kompetitivnost prema drugim komponentama tratine. Najbolje raste na plodnim, ocjeditim tlima, dok sušu i visoke temperature ne podnosi. Koristi se za skoro sve smjese ukrasnih i sportskih travnjaka. Podnosi učestalu košnju.

Engleski ljulj

Iz roda rosulja (Agrostis spp.) koji broji više odo 100 vrstanajčešće se koriste: puzajuća rosulja (Agrostis stolonifera), obična rosulja (A. capillaris syn. tenuis) ipseća rosulja (A. canina).

Rosulje se zbog posjedovanja guste mreže rizoma, vriježa i zbijenih busova najčešće koriste na golf terenima (green) i općenito u sportskim terenima, ali i kao komponenta ukrasnih travnjaka. Nemaju velikih zahtjeva prema tlu. Odgovaraju im blago kisela tla. A. stolonifera je trava golf igrališta. Dugotrajna je, ali sporog početnog rasta. Ne podnosi zbijeno tlo ni sušu, ali podnosi zasjenu, visoke temperature, nisku, učestalu košnju na samo 0,5 cm i obilno navodnjavanje. Mraz joj ne smeta.

A. capillaris podnosi kisela i vlažna staništa, otporna je na sušu i niske temperature. Idealna za sportske i golf travnjake. A. canina dobro podnosi gaženje, nisku i učestalu košnju, pa je izvrsna za rekreativne travnjake, ali i parkove. Najbolje uspjeva na vlažnim i blago kiselim tlima.

Rod rosulja

Vlasnjača (Poa pratensis) posebno je cijenjena trava u ukrasnim i sportskim travnjacima zbog dugotrajnosti, relativne otpornosti na sušu i visoke temperature (alternativa engleskom ljulju), otpornosti na zimu, toleranciji na gaženje i učestalu košnju. Ima spor početni razvoj tako da tek u 3. godini postiže punu pokrovnost. Tolerira široki raspon kiselosti tla. Zbog ovih se svojstava često koristi za zasnivanje nogometnih terena i golf igrališta zajedno s engleskim ljuljem i rosuljama. Na tržištu postoji puno sorti razvijenih za određene namjene.

Vlasnjača

Na što obratiti pozornost kod sastavljanja?

Kod sastavljanja smjesa za ukrasne i sportske travnjake moramo poznavati svojstva pojedinih vrsta trava, namjenu travnjaka, klimatske i pedološke uvjete u kojima želimo zasnovati travnjak. Za najkvalitetnije travnjake koriste se trave uskih listova: Festuca commutata i trychoohylla, Agrostis vrste te posebne sorte engleskog ljulja i vlasnjače.

Vrlo prodorne vrste u smjese stavljaju se u manjem postotku da ne uguše sporoničuće trave. Karakterističan je engleski ljulj koji zbog brzog nicanja i početnog rasta, potiskuje trave koje se sporije razvijaju kao npr. nacrvena vlasulja. Zbog tog svojstva ljulj koristi za nadosijavanje i popunjavanje praznih mjesta ili saniranju i obnovi oštećenih travnjaka.

U smjesama se moraju kombinirati trave kratkog busa i one koje se razmnožavaju rizomima i vriježama (trave dugog busa). Naime, trave kratkog busa ne šire se oko busa i ne popunjavaju prazna mjesta u travnjaku. Zbog toga se ne mogu sijati same, već uvijek u kombinaciji s vrstama koje se razmnožavaju rizomima i vriježama. Te se trave šire i popunjavaju prazna mjesta, stvarajući poželjnu gustu tratinu.

Danas su na tržištu dostupne gotove smjese renomiranih sjemenskih kuća, sastavljene za različite namjene i ekološke uvjete, pa svatko može pronaći nešto za svoje potrebe.

Izvor: Gospodarski kalendar