Jedan je od uvjeta za intenzivnu proizvodnju mlijeka pripremanje dovoljne količine kvalitetne voluminozne krme, sjenaže i kukuruzne silaže. Pripremljena silaža dugo razdoblje mora ostati kvalitetna ne smije postati pogodni medij za umnažanje mikroorganizama, koji su često štetni za preradu mlijeka. Kako smanjiti ili izbjegnuti negativne učinke prodiranja zraka u silažnu masu?
Silirani kukuruz najrasprostranjeniji je na poljoprivrednim gospodarstvima i najčešće se čuva u dva tipa vodoravnih silosa: trenč silosu, u kojem se za punjenje koriste betonski okviri koji mogu biti fiksni ili pomični, ili silo hrpe, u kojima se silo masa akumulira na zemljanoj podlozi bez dodatnih izgrađenih okvira za punjenje. Karakteristika je obaju tipova silosa velike vanjske površine, koje na najbolji mogući način moraju biti zaštičene od prodiranja zraka. Najčešći je i najozbiljniji problem propadanje silažne mase zbog prodora aerobnih mikroorganizama, što se zapaža u trenutku prodora zraka u silos.
Zrak može prodrijeti u masu ako je silos još zatvoren, i to kroz slučajno nastale otvore zbog propusnosti folije kojom se prekriva masa; zbog loše pokrivenosti rubnih dijelova, najviše u fazi uzimanja mase sa čelne strane. U takvim se uvjetima neke skupine mikroorganizama, posebice kvasci, bakterije octene kiseline, a u kasnijoj fazi plijesni vrlo brzo se razmnažaju na uštrb najkaloričnijih i najhranjivijih dijelova silaže. To uzrokuje velike štete na silaži i odražava se na njezinu kvalitetu, što se pak negativno odražava na proizvodnu sposobnost životinja. Ako se prodor zraka ne zaustavi, kvarenje mase može završiti pljesnivljenjem velikih količina mase, osobito na rubnim odnosno pokrovnim dijelovima. Taj sloj treba ukloniti obvezujući proizvođača na brižan i stalan posao uklanjanja te mase. Ako se takvom hranom hrane životinje bilo koje dobi, ona može biti toksična zbog prisutnosti medija povoljnog za razvoj mikroorganizama i njihovih produkata, među kojima su biogeni amini, mikotoksini i endotoksini (kataboliti). Tijekom aerobnih procesa stvaraju se povoljni uvjeti za razmnažanje i selekciju antikazeinskih mikroorganizama (koji kasnije sprječavaju sirenje mlijeka) koji su vrlo agresivni.
Zbog toga je potrebno poduzeti sve kako bi se spriječio prodor zraka u silos tijekom čuvanja i u vrijeme potrošnje, kako bi se smanjio negativan utjecaj zraka za potrošnje. Vodeća poljoprivredna gospodarstva dokazuju da se kvarenje silaže na zraku može učinkovito spriječiti ako se pravilno gospodari u silosima, i to od trenutka pripreme silažne mase do trenutka potrošnje. U tom smislu provode se razna istraživanja, kojima je cilj smanjenje utjecaja aerobnih procesa u silosima na gospodarstvima, nastojeći da se pritom što pravilnije koristi silaža u obrocima.
Detalji kojima treba posvetiti najviše pažnje:
* punjenje silosa i sabijanje mase
* pokrivanje silosa
* pravilno postupanje kod uzimanja silaže sa čelne strane
* opterećivanje folije
Punjenje silosa i zbijanje mase

Aerobni procesi potaknuti su prodiranjem zraka u silažnu masu: što je masa poroznija, zrak lakše prodire u unutrašnjost mase. Najvažnija je protumjera za sprječavanje aerobnih procesa smanjenje poroznosti u silo masi, odnosno povećanje količine proizvoda po jedinici volumena. Cilj se može postići ako se o tome vodi računa od početka punjenja silosa. To znači koristiti stroj odgovarajućih dimenzija i težine, rasporediti masu u tanke slojeve i po cijeloj površini silosa, obaviti dovoljan broj prohoda po masi prije nego se stavi nova količina mase, pridavajući posebnu pažnju dijelovima uz rub stijena silosa. Kao što se može vidjeti na slici, koja prikazuje gustoću silažne mase u jednom silosu u rubnom dijelu uz stijenku izražena u kg/m3, vrijednosti se kreću od 210 do 300 kg/m3 u odnosu na 700 – 730 kg/m3 u središnjem dijelu.
Kod silo hrpa situacija je još nepovoljnija zbog nedostatka stijenki, pa je gustoća manja u svim dijelovima, odnosno i do 50 posto mase. Rubni dijelovi, osim što su u dodiru s folijom, također su zbog veće poroznosti izloženi prodoru zraka, što dodatno utječe na kvalitetu. Porast temperature u masi odličan je pokazatelj aerobnih procesa i oksidacije kvasaca i plijesni.
Prekrivanje silosa
Kad su silo hrpa ili trenč silos napunjeni masom, odmah treba izolirati masu, i to što bolje hermetički, kako bi se spriječio prodor zraka te da bi se jamčili stalni anaerobni uvjeti u masi. Planiranje dobrog prekrivanja preduvjet je dobrog čuvanja proizvoda, imajući u vidu da se većina mase konzumira u roku 120 – 150 dana, a oni za ljetnu potrošnju i dulje, do godinu dana. Obično poljoprivrednik obavlja prekrivanje i brojna su rješenja. Najrasprostranjeniji je tip prekrivanja folijom koja može biti jednobojna ili dvobojna, i obvezno stabilizirana na UV zrake, bar 12 mjeseci.
Prvi je element koji omogućuje smanjenje ulaska zraka folija koja se postavlja na stijene silosa, koja pomaže bolje zaptivanje (“dihtanje”) rubnih dijelova, smanjujući aerobne procese a pogotovo u kutovima.
Korištenje dvostruke folije na silo hrpama također je dobro rješenje. Osim standardnih folija koje se koriste u izravnom dodiru sa silo masom, sve se više koristi plastična folija male gustoće, poput prozirne folije za kućanstvo koja vrlo dobro prianja uz masu. Na nju se postavlja deblja folija, koja se može više puta koristiti. Ovo se rješenje sve više primjenjuje. Uz ove dvije folije koristi se mreža koja služi kao zaštita od sitnih životinja ili drugih vanjskih nepogoda.
Najnovije rješenje, koje se nedavno pojavilo na traištu, tzv. je film prepreka, folija vrlo male gustoće, vrlo nepropusna za kisik, vrlo stabilna, čvrsta i može se koristiti više godina. Dakako smanjenjem propusnosti folije koja se koristi za prekrivanje poboljšava se kvaliteta silaže u dodiru s folijom. Poboljšanje se može uočiti samo na gospodarstvima koja polažu najveću pažnju prekrivanju silosa.

Prethodni članakBruceloza – krije više opasnosti
Sljedeći članakMrkva u niskim i poluvisokim tunelima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.