Bolest se očituje karakterističnim patološkim promjenama napadnutih organa i pobačajem bređih životinja.
Uzročnici bolesti su bakterije Brucella melitensis, Brucella abortus, Brucella ovis i Brucella suis. To su sitni gram negativni kokoidni štapići, negibljivi i ne tvore spore. Razlikuju se s obzirom na potrebu za kisikom. Osim toga, svaka od spomenutih vrsta brucela ima veći afinitet prema pojedinim vrstama životinja. Tako brucelozu u goveda i konja najčešće uzrokuje B. abortus, svinja B. suis, te ovaca i koza B. melitensis i B. ovis. U rjeđim slučajevima brucelozu pojedinih vrsta životinja mogu uzrokovati i ostale spomenute bakterije.
Brucele su razmjerno otporne na uvjete vanjske sredine. Sunčevo svjetlo podnose 5 sati, a u tlu se održe 37 dana. Osim toga, u gnoju se održe 4 sata do 2 dana, a u mokraći inficiranih životinja do 4 dana. Otpornije su na niže temperature, pa zimi mogu preživjeti do 2,5 mjeseca. Osjetljivi su na uobičajena raskužna sredstva, pa se za dezinfekciju koriste klorni pripravci, kaustična soda i ostali standardni dezinficijensi.
Izvori bolesti su bolesne životinje, pobačeni fetus, plodna voda, posteljica, iscjedak iz vagine, mlijeko bolesnih životinja, sjeme zaraženog rasplodnjaka, onečišćena hrana i pribor. Spremnik zaraze su divlje životinje (jelen, divokoza, zec, štakor i drugi glodavci), insekti (komarci, krpelji, buhe, stjenice) i ptice (golub, zeba, drozd). Bolest s divljih životinja prelazi na domaću stoku, a s njih na ljude. Bruceloza se u uzgoj najčešće širi nabavkom bolesnih životinja, zaraženom hranom, predmetima, pripuštanjem ženskih životinja pod zaraženog rasplodnjaka, onečišćenim rukama pri pomaganju oko poroda, te putem glodavaca, insekata i ptica. Uzročnik u organizam životinje ulazi kroz probavni, dišni i spolni sustav, te kroz ozlijeđenu i neozlijeđenu kožu. Nakon inkubacijskog razdoblja uzrokuje simptome bolesti koje su specifične za svaku pojedinu vrstu domaćih životinja.
Klinička slika: Goveda najčešće pobacuju i to može biti jedini simptom bolesti. Naime, uzročnik ima posebni afinitet prema posteljici i plodu, te izaziva pobačaje životinja. Inkubacija je pritom kraća što je krava u višem stadiju graviditeta. Osim toga, često dolazi do zaostajanja posteljice, što je također svojstveno za brucelozu. Ponekad se krava može normalno poroditi, ali je tele inficirano i nesposobno za život, pa ugiba nekoliko dana poslije poroda. Konačno, brucele kod gravidnih krava mogu uzrokovati uginuće i mumifikaciju ploda. Krave oboljele od bruceloze daju 20 posto manje mlijeka, koje postaje trajni izlučivač brucela i na taj način predstavlja izvor zaraze za čovjeka i ostale životinje, ako se njime hrane. Simptom bolesti kod bikova je upala i nekroza muda s vidljivim lokalnim otečenjem i smanjenjem prohtjeva za opasivanjem.
Svinje također pobacuju, i to 60 – 90 dana graviditeta. Neposredno prije pobačaja životinje su nemirne, ukočeno hodaju, a ponekad imaju proljev, te edem vulve i vimena. Poslije pobačaja može doći do pojave zaostajanja posteljice koja uzrokuju upalu maternice. Pojedine bolesne svinje mogu pokazati simptome djelomične ili potpune oduzetosti stražnjeg dijela tijela, te pojavu šepavosti zbog upale zglobova i gnojnih procesa na nogama. U nerastova se javlja smanjena plodnost i upala muda.
Ovce i koze pobacuju u trećem do petom mjesecu graviditeta. U slučajevima kada nije došlo do pobačaja gravidnih životinja, izbacivanje ploda prije vremena neće uslijediti ni u drugoj bređosti, ali će inficirana ovca izlučivati uzročnika i širiti bolest na zdrave jedinke. Ovce pobacuju samo jednom, jer dolazi do komplikacija u obliku zaostajanja posteljice, upale maternice i neplodnosti. Osim toga, brucelozne ovce luče manje mlijeka, a mogu se pojaviti i simptomi mastitisa, upale zglobova, rožnice i kroničnog bronhitisa. Ovnovi obolijevaju od upale muda i nuzmuda. Brucella melitensis uzrokuje u čovjeka najteži oblik bruceloze (undulirajuća groznica ili melitokokoza), pa je zato bruceloza ovaca i koza od osobitog značenja za zdravstveno stanje ljudi.
Konji također mogu oboljeti od bruceloze, pri čemu dolazi do blagog povećanja tjelesne temperature uz stanovitu slabost. Kasnije se razviju lokalne upale zglobova, gnojne upale kosti i upale sluznih vreća (bursa). Bređe kobile mogu pobaciti od 4. do 10. mjeseca graviditeta.

Prethodni članakPromjene na nogama kunića
Sljedeći članakBerba i čuvanje buča
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.