Duljina uspješnog čuvanja (skladištenja) ovisi o načinu i mjestu spremanja plodova. Pravodobna berba i odgovarajuće mjesto spremanja glavni su čimbenici na koje treba paziti.
Evo nekoliko savjeta kako uspješno čuvati i što dulje sačuvati plodove buča.
• Berite buče kad se listovi na vriježama osuše i požute.
• Kad je pravo vrijeme berbe, osim po požutjelu lišču prepoznat ćete i ako kucnete po buči – šuplje će odzvanjati.
• Peteljka će biti suha i odrvenjena.
• Kad ubirete buče odrežite peteljku oštrim nožem ili vrtnim škarama, a ostavite oko 10 cm dugi komad peteljke.
• Ubrane buče nemojte držati za peteljku kako se ne bi oštetila.
• Ubirite samo zdrave i neoštečene plodove.
• Ako uspijete dovoljno dugo ostaviti buče na polju, tijekom lijepog kraja ljeta i početka jeseni, u njima će se smanjiti količina vode, što će pridonijeti uspješnijem i duljem čuvanju.
• Nastojte ubrati sve plodove prije mraza. Ako izmrznu na mrazu više neće podnijeti dulje čuvanje.
• Pravi čas berbe možete odrediti i po karakterističnoj boji pojedine sorte tikvica ili buča. Kora je tvrđa ili mekša u trenutku dozrelosti, opet ovisno o karakteristici pojedine sorte. Zimske buče obično imaju tvrđu koru.
• Berite plodove za suhih i sunčanih dana.
• Plodove namijenjene duljem čuvanju ne perite nego lagano obrišite suhom krpom i pazite da ih ne ozlijedite.
• Prije spremanja u spremište ostavite još koji dan plodove na suncu (pod krovom) da se u potpunosti osuše. Osobito je to važno za muškatne buče.
Kako čuvati buče
Možemo reći da je jesen praznik buča. Novije vrijeme donijelo je razne nove običaje u naše krajeve, pa je tako Noć vještica postala vrlo popularnom. Buče u tim slavljima imaju glavnu ulogu.
Veliki plodovi izrezbareni u obliku smiješnih zastrašujučih “glava”, ili kao živopisne svjetiljke glavno su obilježje Noći vještica.
Kao i ostale vrste povrća koje spremamo zimi, i buče se odlažu u zračna spremišta (podrume), gdje se vlaga kreće od 60 do 70 posto. Ako spremište nije dovoljno prozračno povrće a i buče brzo će se kvariti.
Poželjna temperatura zraka za čuvanje buča je 10 – 16° C. No, i malo viša temperatura neće predstavljati problem. Zato ćete moći uspješno slagati razne aranžmane tijekom jeseni. Takve živopisne košare s jesenskim plodovima možete imati u hodnicima, dnevnim sobama, restoranima, hotelskim predvorjima i slično.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBruceloza – krije više opasnosti
Sljedeći članakMrkva u niskim i poluvisokim tunelima
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.