Osnovni uzrok ove pojave je loš i neprikladan pod kaveza u kojem su smješteni kunići. Najčešće su u pitanju neravni i hrapavi podovi, zatim žičani podovi s grubljom i loše zavarenom mrežom od pretanke žice. Prilikom ležanja ili kretanja po takvim površinama kunići ozljeđuju mekuši, i ako na vrijeme ne uočimo promjene dolazi do inficiranja rana. Oštećenja mogu nastati i zbog vlažnog poda, a osobito sada u toplo doba godine, kad se u stelji razvija mnoštvo različitih mikroorganizama. Ako životinje dulje borave na vlažnoj površini (zbog nakupljene vode, a pogotovo mokraće) doći će do omekšavanja rožine na mekušima i kože na šapama. Takva promijenjena koža osjetljiva je i ubrzo dolazi do natisaka ili nagnječenja, te posljedičnog stvaranja ranica koje se najčešće inficiraju i upale.
Na izbijanje ove bolesti utječe i određena pasminska predispozicija. Reks kunići koje karakterizira kratko krzno i rijetka dlaka na mekušima skloniji su navedenim promjenama. Isto tako bolest je češća kod težih pasmina kunića u odnosu na male, lakše pasmine. Razlog je u tome što male pasmine kunića imaju veću površinu nogu po kilogramu tjelesne težine, pa to smanjuje pritisak na površinu poda.
Promjene ćemo naći uglavnom lokalizirane na stražnjim nogama, jer težina tijela kunića većim dijelom opterećuje stražnje noge. U uznapredovalim slučajevima, kad su životinji zahvaćene obje stražnje noge, ona si nastoji pomoći i olakšati tako da težinu tijela prebacuje na prednje noge. Posljedično nalazimo promjene (nagnječenja, upale) i na mekušima prednjih nogu. Ovisno o intenzitetu i vremenu trajanja nepovoljnih čimbenika možemo naći svježe, krvave rane, starije pod krastom ili pak zagnojene.
Navedene promjene na mekušima kunićima su vrlo neugodne. Nervozni su, tresu oboljelom nogom, ližu je. Zbog bolova se nerado kreću, kod sjedenja izbjegavaju opteretiti oboljelu nogu. Prilikom ležanja nastoje nogu držati tako da ne dođe u dodir s tvrdom površinom. Kako bolest napreduje životinje počinju mršaviti, gube volju za parenjem, a ženke se prestaju brinuti o svojoj mladunčadi.
U liječenju ove bolesti najvažnije je ukloniti mehaničke čimbenike koji su do nje i doveli (loši podovi). Dalje postupamo ovisno o jačini i veličini nastalih promjena. Kod početnih, vrlo blagih upala dovoljno je samo poboljšati uvjete smještaja. Podove treba izravnati i osušiti. Ako je riječ o žičanom podu trebamo ukloniti oštre izbočine nastale lošim zavarivanjem, a privremeno na dio poda postavimo letvice ili daske koje će kuniću omogućiti da odmara nagnječenu nogu i spriječiti dalja urezivanja žice.
Prije terapiranja zahvaćenog područja poželjno je ukloniti (ošišati) sve zaplete i slijepljene dlake. Zatim promijenjeno područje očistimo blagim dezinficijensom (vodikov peroksid), a na kraju tretiramo antibiotskim sprejem ili mašću. Postupak ponavljamo (prema uputama proizvođača) nekoliko dana. U težim slučajevima preporučljivo je potražiti stručnu veterinarsku pomoć. Oboljelim životinjama poklanjamo veću pažnju, dajemo im lakšu i krepku hranu bogatu bjelančevinama, a svježa voda mora biti stalno prisutna. Premjestimo ih u kavez na zasjenjenom i što ugodnijem mjestu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakCvjetne zvijezde kasnog ljeta
Sljedeći članakBolesti voća nakon berbe i tijekom skladištenja
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.