Danas sva moderno opremljena skladišta rade s nadziranom atmosferom čuvanja. Metode čuvanja i skladištenja osobito su dobro razvijene za neke vrste voća kao što su jabuke, kruške, agrumi i banane. Za plodove jabuka i banana možemo reći da su jedino voće koje može biti na raspolaganju potrošačima tijekom cijele godine. Razlog je upravo duga mogućnost čuvanja u skladištima, odnosno hladnjačama. Međutim i u takvim nadziranim uvjetima koji vladaju u skladištima, postoji mogućnost kvarenja plodova. To prvenstveno zbog pojave određenih bolesti (post-harvest diseases), o kojima se svakako mora voditi računa još prije berbe voća.

Obično su to bolesti kojih u tijeku vegetacije uopće nema ili se mjestimice pojavljuju na kraju vegetacije. Pod ovim bolestima ne podrazumijevaju se fiziološke bolesti plodova ili neparazitske bolesti. Takve neparazitske bolesti koje se također često pojavljuju na plodovima nekih vrsta voća (najčešće na plodovima jabuke i kruške) tijekom skladištenja i čuvanja su pr. gorke pjege (bitter pit), staklavost (water core), jonathanove pjege (jonathan spot), posmeđivanje pokožice (superifical scald), oštečenja od smrzavanja (freezing injury), brašnjavost (mealy breakdown), oštečenja od visoke k o n c e n t r a c i j e ugljičnog dioksida (internal carbon dioxide injury) i dr. Te neparazitske bolesti treba razlikovati od parazitskih bolesti o kojima će biti riječ. Najvažnije voće koje se čuva u skladištima kod nas su jabuke, kruške, grožđe i neke vrste agruma (pr. mandarine).

Bolesti jabuka tijekom skladištenja

Uzročnici bolesti na plodovima jabuke i kruške u skladištu su najčešče parazitske ili saprofitske gljivice. Vrlo rijetko neke vrste bakterija. Uglavnom se javljaju gljivice iz rodava Gloeopsorium, Penicillium, Botrytis, Monilinia, Alternaria, Trichothecium, Phoma, Leptothyrium i Nectria. Najčešča je i najopasnija bolest na plodovima jabuke u tijeku skladištenja gleosporijska ili gorka trulež (slika 1). Ovu bolest uzrokuju gljivice iz roda Gloeosporium, kao vrste G. album, G. fructigenum, G. Perennans i dr. Simptomi bolesti u početku se očituju kao svijetlosmeđe pjege s plitkim udubljenjima.

Kasnije dolazi do truleži koja zalazi duboko u plod ispod pjega, međutim, vrlo rijetko truli cijeli plod. Na kraju se na površini pjega razvijaju smeđa plodišta gljivice, odnosno acrevuli sa sporama u obliku koncentričnih krugova. Spore ili konidije gljivica dospiju na plodove jabuke još u tijeku vegetacije. Najviše prije berbe, jer je gljivica stalno prisutna na drvenastim organima voćke. Međutim, bolest se razvija i očituje u skladištu tek nakon određenog vremena fiziološkog sazrijevanja plodova.

Od mjera zaštite preporučuje se primjena određenih fungicida dvaput prije berbe. S vremenom i razmacima tretiranja u ovisnosti o karenci korištenih fungicida. U našoj zemlji za ovu namjenu dopuštenje imaju samo fungicidi Euparen 50 WP (0,25%) i Euparen Multi (0,25%). Fungicida za primjenu na plodovima jabuke nakon berbe i u tijeku skladištenja kod nas nema. Iako u svijetu postoje neki fungicidi i za tu namjenu.

Prethodni članakPromjene na nogama kunića
Sljedeći članakBerba i čuvanje buča
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.