Prilikom planiranja sjetve krmnih kultura nužno je voditi računa o nekoliko čimbenika. Prije svega, prilikom odabira parcele treba poznavati stanje vodno-zračnog režima. Također treba izbjegavati one parcele na kojima se u rano proljeće ne može dulje vrijeme moći obaviti prihrana usjeva gnojivima ili košnja u optimalno vrijeme, bilo radi radi topljenja snijega ili obilnijih proljetnih oborina ili visoke razine podzemnih voda.

Korištenje poljoprivredne mehanizacije na suviše vlažnoj parceli dovodi do trajnog propadanja dijela usjeva. Osim toga dovodi i do smanjenja prinosa i kvalitete. Pravilnom pripremom parcele za sjetvu može se već u početku izbjeći neke čimbenike. Oni imaju za posljedicu ranije preoravanje posijanog usjeva, a time dodatne troškove. Prilikom racionalizacije troškova u stočarskoj proizvodnji, jedan od ciljeva jest racionalna proizvodnja krme. Stoga, zasijanim travnjacima/djetelištima ili travno-djetelinskim i djetelinsko-travnim smjesama treba gospodariti na ispravan način.

U prvom redu, cilj gospodarenja jest da posijani usjevi traju onoliko koliko je njihov optimalni vijek trajanja, a da istovremeno promjena botaničkog sastava zasijanih smjesa ne bude u pravcu prevladavanja korovnih vrsta loše kvalitete. Ovisno o sastavu zasijane travno-djetelinske smjese, djetelinsko-travne smjese i posijanog engleskog ljulja, usjevi crvene djeteline trebali bi trajati 3-4 godine. Na duljinu trajanja i prinos mase posijanih višegodišnjih krmnih vrsta i njihovih smjesa velik utjecaj imaju uvjeti okoliša. Općenito, sušno vrijeme, visoke temperature i manjak vlage u tlu negativno utječu na travne vrste dok suvišna vlaga ne odgovara djetelinskim vrstama.

Dobra priprema ključna

Da bi se obavila kvalitetna sjetva, površina za sjetvu mora biti dobro pripremljena. Tlo se mora slegnuti prije sjetve, treba biti dobro poravnato s kvalitetno pripremljenim, 2-3 cm dubokim sjetvenim slojem. Površina parcele treba biti što ravnija (bez depresija). To je važno, ne samo radi kvalitetne sjetve, nego i radi ujednačene visine reza pri svakom otkosu. Nakon sjetve u suhim uvjetima, površinu treba povaljati.

Ako je sjetva obavljena omaške ili rasipačem, sjeme se mora plitko zagrnuti drljanjem, a zatim povaljati. Valjanjem se postiže bolji kontakt sjemena sa zemljom. Uspostavlja se kontinuitet zemljišne vlage sa sjemenom i time se omogućuje ravnomjernije klijanje, nicanje i porast mladih biljaka. U slučaju sjetve specijaliziranim sijaćicama za trave i u vlažnim uvjetima ili ako očekujemo jaču kišu, valjanje treba izostaviti.

 class=
Različita krupnoća i oblik sjemena travno-djetelinska smjesa

Na žalost, prema rezultatima kemijskih analiza tla kojima raspolažemo, poljoprivredne površine na kojima se siju travnjaci, DTS i TDS uglavnom su slabo opskrbljene hranivima. Upravo suprotno navici, ovi bi se usjevi trebali sijati na kvalitetnim i plodnim tlima. Njima je predviđeno da traju nekoliko godina. Na siromašnim tlima ne mogu se očekivati visoki prinosi, a niti kvaliteta. I vijek trajanja posijanih usjeva je znatno kraći od planiranog. Treba se voditi računa i o tome da se svakim otkosom kroz prinos iznosi određena količina hraniva (ovisno o sastavu zasijanih vrsta), pa ih se u tlo mora i vratiti ako se želi zadržati razina plodnosti tla, ili je povećati i održati posijani usjev trajnim, sukladno biološkim svojstvima vrsta i planiranom trajanju posijanog usjeva.

Sitnozrne mahunarke (lucerna, djeteline, smiljkita roškasta…), travno-djetelinske i djetelinsko-travne smjese koje sadržavaju različite vrste sitnozrnih mahunarki siju se u razdoblju od 20. kolovoza do 10. rujna. I neke vrste trava imaju sporo nicanje i početni razvoj (npr. mačji repak). Njih treba također posijati u navedenom roku sjetve. Zakašnjela sjetva vrsta koje sporije niču i imaju sporiji početni razvoj može imati za posljedicu smrzavanje mladih, nedovoljno razvijenih biljčica. 

Travne vrste poput talijanskog i engleskog ljulja koje brzo niču i imaju brz početni razvoj mogu se sijati tijekom rujna. Dubina sjetve treba biti ravnomjerna. To ovisi o kvaliteti predsjetvene obrade tla i ne bi smjela biti veća od 2 cm. Trave krupnog sjemena eventualno se mogu posijati na dubinu 2-2,5 cm, ali je kod mahunarki i sitnosjemenih trava preporučena dubina sjetve 1-1,5 cm. Norma sjetve ovisi o sastavu smjese, a uglavnom se sije 30 – 35 kg/ha, no može biti i manja.

Izbor vrsta i sorti

Pri izboru vrsta i sorti za sjetvu treba voditi računa o svojstvima tla, klimatskim faktorima, načinu korištenja, ali i planiranoj dužini korištenja zasijane površine, opremljenosti gospodarstva mehanizacijom i intenzitetu gospodarenja. Ako za parcelu koja se planira sijati postoje rezultati analize tla, bit će lakši izbor pogodnih vrsta ili smjesa za sjetvu. Važno je poznavati pH vrijednost tla (kiselost). Osim kemijskih svojstava tla važna su i fizikalna svojstva. Radi li se o teškom tlu lošijih vodo-zračnih odnosa ili o laganijem, propusnom tlu. Prilikom odluke što ćemo sijati od navedenih vrsta, moramo znati i planiranu namjenu usjeva: za košnju u zelenom, sjenažu, sijeno ili ispašu.

 class=
Smjesa DTS
 class=
Sjeme talijanskog ljulja

Na tržištu danas možemo naći različite smjese prema sastavu vrsta i kultivara. Niže pobrojane vrste dolaze u sastavu većine smjesa: talijanski ljulj, engleski ljulj, klupčasta oštrica, vlasulja livadna, vlasulja nacrvena, vlasnjača livadna, mačji repak, lucerna, crvena djetelina, bijela djetelina. Ove se vrste međusobno jako razlikuju. Neke su vrlo prodorne (talijanski ljulj, engleski ljulj, lucerna, crvena djetelina, klupčasta oštrica). Druge su vrste potiskivane, odnosno mogu biti i ugušene (vlasnjača livadna, vlasulja nacrvena, vlasulja trstikasta, vlasulja livadna). Neke su vrste više-manje neutralne, odnosno njihov opstanak ovisi o sastavu smjese i o uvjetima za njihov rast i razvoj. Zbog povoljnih ili nepovoljnih uvjeta one mogu biti ili slabo prodorne, ili potiskivane (bijela djetelina).

Poljoprivredni proizvođači mogu na tržištu nabaviti već gotove smjese. Sastav gotovih smjesa ovisi o namjeni korištenja, ali i o tipu tla. No, poljoprivrednik može i sam sastaviti smjesu. Za pravilan odabir, s obzirom na sve pobrojano, stručnu pomoć pružaju agronomi. Vrste se razlikuju po visini: visoke i srednje visoke te niske vrste. Također se razlikuju i po dužini života (trajnosti): jednogodišnje, kratkotrajne (žive 1-2 godine), srednjeg vijeka trajanja (žive 4-5 godina) i dugotrajne (žive do 10 godina ili više u povoljnim uvjetima).

Osim toga, razlikuju se i prema brzini rasta i razvoja te prodornosti. Neke se vrste odlikuju polaganim razvojem u prvoj godini (godini sjetve), ali u narednim godinama mogu biti prodorne. O prodornosti pojedinih vrsta u smjesi potrebno je voditi računa prilikom sastavljanja smjesa. U tablici 1 prikazane su travne vrste prema prodornosti u godini sjetve i drugoj godini korištenja travnjaka te u kasnijim godinama korištenja.

Tablica 1: Prodornost pojedinih vrsta trava

VrstaProdornost u I. i II. godiniKasnije
Klupčasta oštrica (Dactylis glomerata L.)pr – vprvpr
Vlasulja livadna (Festuca pratensis Huds syn. Festuca elatior L. subsp. pratensis L.)pot – nn – pr
Vlasulja trstikasta (Festuca arundinacea Schreb.)pot – nvpr
Pahovka rana = Francuski ljulj (Arrhenatherum elatius L.)pr – vprvpr
Stoklasa bezosata (Bromus inermis Leyss)nn
Mačji repak (Phleum pratense L.)pot – n*pot – n**
Lisičji repak (Alopecurus pratensis L.)npr
Blještac = Svjetlica (Phalaris (Typhoides) arundinacea L.)pot – nvpr
Zobika zlatožuta (Trisetum flavescens L.)nn – pr
Engleski ljulj (Lolium perenne L.)vprvpr
Talijanski ljulj (Lolium multiflorum Lam. -syn. Lolium italicum A.Br.)vprnestaje
Vlasnjača livadna (Poa pratensis L.)pot – npot – n
Rosulja bijela (Agrostis alba L.)pot – nn – pr
Vlasulja nacrvena (Festuca rubra L.)potn – pr
Izvor: M. Stjepanović, Z. Štafa i Gordana Bukvić: Trave za proizvodnju krme i sjemena, Zagreb, 2008.
* u brdskim i planinskim uvjetima prodorna do vrlo prodorna;
** u nizinskim livadama se povlači;
vpr = vrlo prodorne vrste, potiskuju vrste drugih grupa (ljuljevi);
pr = prodorne vrste, potiskuju neutralne i potiskivane vrste (pahovka rana);
n = neutralne vrste: u slučaju povoljnih uvjeta potiskuju potiskivane vrste, a u slučaju povoljnih uvjeta za vrlo prodorne vrste i prodorne vrste biljaka budu potisnute (lisičji repak);
pot = potiskivane vrste u razvoju od strane vrlo prodornih vrsta, prodornih vrsta i neutralnih vrsta (vlasnjača livadna)

 class=
Travno-djetelinska smjesa

Kod odabira smjese također je važna namjena korištenja, tj. planira li se površina napasivati ili će se kositi. Često se ista površina koristiti kombinirano. Gaženje prilikom ispaše ne podnose jednako dobro sve vrste. Najpogodnija travna vrsta za napasivanje je engleski ljulj. Slijede ju mačji repak, livadna vlasulja i livadna vlasnjača, a od djetelinskih vrsta, bijela djetelina.

Tablica 2: Masa 1000 zrna (u gramima) i broj sjemenki u 1 kg sjemena

VrstaSrednja vrijednost (g)Raspon (od  – do)Prosječan broj sjemenki u 1 kg sjemena
Rosulja bijela0,150,10 – 0,247 000
Vlasnjača barska0,250,20 – 0,374 760
Vlasnjača livadna0,420,30 – 0,752 380
Lisičji repak0,800,42 – 1,001 300
Vlasulja nacrvena1,100,78 – 1,42900
Klupčasta oštrica1,200,50 – 1,46833
Vlasulja livadna1,661,20 – 2,44540
Talijanski ljulj2,101,65 – 2,25480
Engleski ljulj2,381,70 – 2,60465
Pahovka rana2,702,30 – 3,80370
Stoklasa bezosata3,52,75 – 5,24286
Izvor: M. Stjepanović, Z. Štafa i Gordana Bukvić: Trave za proizvodnju krme i sjemena, Zagreb, 2008.

Sjeme travnih i djetelinskih vrsta se razlikuje

Različite vrste imaju sjeme koje se međusobno razlikuje prema krupnoći i obliku. U smjesama se nalazi krupnije sjeme trava kakvo imaju npr. talijanski i engleski ljulj te vlasulje (livadna i nacrvena), ali i sjeme leguminoza koje je sitno, glatko i ovalnog oblika, a osim toga i teže. Sjeme nekih trava, osim što je krupno, ima i dlačice ili osje. Zbog navedenih svojstava sjemena, sjeme trava sporije prolazi kroz sijaća tijela sijaćice, a sjeme djetelina lako pada na dno recipijenta sijaćice, što ima za posljedicu neravnomjeran raspored sijanih vrsta iz smjese prilikom sjetve. U početku sjetve na parceli su pretežno leguminoze, a pri završetku sjetve – trave. Zato bi sjeme djetelina trebalo sijati odvojeno od krupnog sjemena trava. U tablici 2 nalaze se podaci o masi 1000 sjemenki za travne vrste i prosječnom broju sjemenki po 1 kilogramu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakHit kulture – utrka za zaradom na kratke staze
Sljedeći članakNajbolje metode suzbijanja osa i stršljena
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.