Cilj svakog poslovanja uvijek je (i) zarada. Poljoprivredna proizvodnja je specifična jer u ovom tipu proizvodnje brza zarada je rijetkost. Potrebno je veliko znanje i strpljenje da do zarade uopće dođe. Ipak, svako toliko se javljaju takozvane „hit kulture“ koje proizvođačima jamče brz i višestruk povrat uloženih sredstava. Naravno, postavlja se pitanje je li to uopće tako.

Za one koji tek ulaze u bilo koju poljoprivrednu proizvodnju svakako se preporučuje odvojiti vrijeme potrebno za edukaciju. Komercijalna poljoprivredna proizvodnja nije moguća bez odgovarajućih agrotehničkih znanja. Također treba biti svjestan da je brzina cirkulacije imovine u poljoprivredi spora. Taj tip proizvodnje ne omogućava brzi povrat kapitala. Štoviše, kod višegodišnjih kultura prve povrate možemo očekivati tek nakon nekoliko godina. Tako je često financijski zahtjevno premostiti početne godine investicije.

Kulture koje omogućavaju nešto bržu zaradu

Kad govorimo o kulturama za koje se posljednih godina govori da omogućavaju dobru i nešto bržu zaradu tu se svakako ističu smilje, aronija, haskap i goji.

Smilje je trajnica iz porodice Asteraceae. Kod nas su značajne vrste Helichrysum arenarium ili pješčano smilje i Helichrysum italicum sin. Helichrysum angustifolium – primorsko smilje. Za proizvodnju je značajno primorsko smilje koje je neizostavni dio dalmatinskog krša. Ova vrsta raste samoniklo na krševitom području, na siromašnim pjeskovitim ili plitkim tlima. Aromatična svojstva mu određuje velika količina sunčeve svjetlosti.

Smilje se zahvaljujući svojim aromatičnim svojstvima koristi u farmaceutskoj industriji, kozmetičkoj i kulinarstvu. U plantažnom uzgoju se uzgaja kao višegodišnja kultura. Kod podizanja nasada dobar predusjev su leguminoze koje ostavljaju tlo s manje korova. Kad se ulazi u plantažni uzgoj smilja jako je važno koristiti deklarirani sadni materijal nabavljen od registriranih proizvođača, da se izbjegnu eventualna neugodna iznenađenja u višegodišnjem uzgoju koja će se neminovno odraziti na isplativost proizvodnje. Iako to zahtijeva visoku početnu investiciju, jedino se od kvalitetnih sadnica mogu očekivati visoki prinosi standardne kvalitete koji mogu omogućiti adekvatnu zaradu.

Nasad smilja će svoj puni proizvodni potencijal ostvariti između treće i osme godine starosti. Tad se može očekivati postupni povrat investicije. Očekivani prinosi u punoj rodnosti nasada su 7 – 8 t/ha svježeg cvijeta, odnosno 3,5 – 4 t/ha suhoga. Proizvođači se prije početka investicije svakako trebaju upoznati s tehnologijom sušenja. Ona može biti prirodna ili u sušarama, što poskupljuje proizvodnju. Moguća je i proizvodnja ulja (od 750 kg svježeg smilja može se dobiti kilogram destilata eteričnog ulja).

 class=
Nasad smilja

Potencijal uzgoja smilja prepoznala je tvrtka Ceratonia d.o.o. iz Pelješca. Oni posjeduju plantažu smilja površine 5,15 ha te vlastito proizvedeno smilje zajedno s otkupljenim prerađuju u eterično ulje. Ulje prodaju veleprodajno na stranom tržištu. Ova tvrtka pokazuje da proizvodnja smilja ima potencijal, ali je u nju potrebno ugraditi veliki trud i entuzijazam. Takoeđr, potrebno se stalno dodatno usavršavati. Potencijalni proizvođači smilja se trebaju pozicionirati na tržištu. Tako je dobro da uz samu proizvodnju smilja nadograđuju svoju ponudu. Bilo širenjem na agroturizam, proizvodnjom proizvoda od smilja koje mogu izravno nuditi kupcima ili nešto slično. Na taj način moguće je smanjiti ovisnost o otkupljivačima.

Gledajući strukturu troškova u uzgoju smilja vidljivo je da gotovo pola troška čini ljudski rad potreban za berbu i ručno plijevljenje, budući da se smilje kao ljekovita biljka mora uzgajati po ekološkim principima. To može biti veliki problem, posebno u današnjem trenutku u kojemu kronično nedostaje radne snage. Zato je dobro unaprijed razmišljati kako će se do potrebne radne snage doći.

Struktura troškova u uzgoju smilja

 class=

Aronija je višegodišnja biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Trenutno je dosta tražena zbog svojih ljekovitih svojstava. Vrlo je prilagodljiva pa se može uzgajati i u oštroj kontinentalnoj klimi bez opasnosti od smrzavanja, uz preporuku uzgoja na sunčanim područjima. Vrlo je dugovječna pa se uz rezidbu radi pomlađivanja može uzgajati i do 30 godina. Prvu berbu je moguće očekivati u trećoj godini nasada (0,3 – 0,5 kg/biljci). Od pete do sedme godine očekivani prinosi su 8 – 10 kg/biljci, a od devete nadalje i 15 kg/biljci. Plodovi dozrijevaju u kolovozu, što opet može biti problematično s gledišta radne snage.

Moguće ju je brati ručno (jedan radnik dnevno može ubrati 80-100 kg). Na većim plantažama radi uštede sve se više koristi mehanizirana berba. Kombajn je isplativ na površinama od 20 i više hektara, pa bi bilo preporučljivo udruživanje više malih proizvođača u svrhu zajedničkog korištenja kombajna. Time bi se znatno uštedjelo na trošku berbe.

 class=
Aronija
Izvor www.dida-boza.hr

Struktura troškova u proizvodnji aronije

 class=

Plod aronije se može prerađivati u sokove, džemove i sušiti za čaj. To od proizvođača zahtijeva dodatnu edukaciju kao i troškove vezane uz preradu. Puno manje se konzumira u svježem stanju radi gorčine plodova koja je još više izražena ako se uzgaja bez navodnjavanja. Popularnost aronije među proizvođačima raste. Tako smo 2013. g. imali svega 20-ak hektara pod ovom kulturom, dok se sad uzgaja na daleko većim površinama. Takvo povećanje ponude očekivano utječe na smanjenje otkupnih cijena. Zato potencijalni proizvođači prije ulaganja trebaju pažljivo ispitati tržište i pronaći nišu za prodaju svojih proizvoda.

Haskap ili sibirska borovnica je otporna biljka iz porodice kozokrvina (Lonicera) koja podnosi ekstremno niske zimske temperature. Iako cvate rano nema opasnosti od smrzavanja jer njezini otvoreni cvjetovi mogu podnijeti do -10 °C. Kako nije samooplodna u nasadima se preporuča saditi 3 – 4 sorte koje cvatu u isto vrijeme. Dozrijeva vrlo rano, već u svibnju, pa je interesantna potrošačima kao rano voće.

Također je višegodišnja kultura te se prvi rod može očekivati u trećoj godini, a u punom rodu od pete godine može se očekivati 3 – 5 kg plodova/biljci u dobrim agroekološkim uvjetima. Kod nas se uglavnom bere ručno, što iznimno poskupljuje proizvodnju, dok se u svijetu dosta koristi mehanizirana berba. U našim uvjetima neophodno je međusobno udruživanje proizvođača da bi zajednički mogli nabaviti i koristiti skupu mehanizaciju koja smanjuje troškove berbe. Plod se najčešće konzumira u svježem stanju, a maloprodajna cijena kilograma ploda dostiže do 100 kn.

Potencijal uzgoja haskapa uočio je OPG Juranić iz Koprivničko-križevačke županije. Ovaj OPG je osnovan 2016. g., a posjeduje 5.200 grmova ovoga voća. Na nasadu postoji zaštita od tuče kao i sustav za navodnjavanje. Ovaj OPG ima i svoju Facebook stranicu putem koje je u stalnom kontaktu s potrošačima, te je dobar primjer da je za zaradu potrebno stalno se educirati i biti u stalnom kontaktu s potencijalnim potrošačima. Kako je ovaj proizvođač u poljoprivredu ušao tek 2016. g. kao potpuno početniku svakako mu čestitamo na postignutom.

 class=
Plod haskapa
Izvor www.plantea
 class=
Haskap poslije kiše
Izvor www.haskap.bio

Goji bobice potječu iz Kine, te su se tradicionalno koristile u kineskoj, tibetanskoj i indijskoj medicini. Ove bobice imaju veće zahtjeve prema vodi pa na sušnim područjima treba razmišljati o navodnjavanju. Višegodišnja su kultura pa se prvi prinosi mogu očekivati u drugoj ili trećoj godini, a u punoj rodnosti može se očekivati oko 5 kg ploda/grmu. U rod dolaze krajem ljeta, a plod je osjetljiv na mraz, što treba imati na umu prilikom odabira mikrolokacije za nasad. Mogu se konzumirati sirove ili sušene kad okusom podsjećaju na grožđice.

Proizvodnjom goji bobica bavi se OPG Hero čija plantaža se nalazi u Istri. OPG je otvoren 2016. g. te uz svježe bobice koje se ne mogu dulje vremena čuvati, nudi i sokove i džemove. Proizvođači ističu da je za uspješnu prodaju bitno stalno osluškivati tržište i nuditi kvalitetan proizvod, što i čine kao perspektivni proizvođači.

U uzgoju ovih bobica ističe se trošak berbe koja je ručna i zahtijeva puno radnih sati. Bobice dozrijevaju kroz dulje razdoblje i sitne su te je potrebno puno strpljenja za uspjeh u berbi. Stoga je za ovakav tip proizvodnje potrebno unaprijed planirati radnu snagu.

Nakon svega napisanoga može se zaključiti da proizvodnja tzv. „hit kultura“ ima svoje prednosti kao i nedostatke. Svi potencijalni proizvođači moraju poznavati ekonomsko pravilo koje govori da povećanje ponude sa sobom donosi smanjenje prodajnih cijena. Stoga kad god se za neku kulturu zainteresira puno proizvođača zbog njezine visoke profitabilnosti, a tržište je ograničeno u potražnji, realno je očekivati da će profitabilnost padati. Ukoliko bi proizvođači takvih kultura željeli izlaz na strana tržišta, utoliko bi bilo neophodno njihovo međusobno udruživanje čime bi dobili količine dovoljne za istup na strano tržište, uz ujednačavanje kvalitete. Za uspjeh u bilo kojoj poljoprivrednoj proizvodnji potrebno je puno rada, edukacije i stalno praćenje tržišta. Stoga bilo koja kultura može biti „hit“ ako joj se pristupi na pravi način.

 class=
Iznimne su zdravstvene dobrobiti sušenih i svježih goji bobica

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakU Lepoglavi proradila prva linija za preradu voća i povrća u sokove
Sljedeći članakPripremite se na vrijeme za sjetvu krmnih kultura
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.