Crvena djetelina je dvogodišnja do trogodišnja biljka i najraširenija je vrsta djeteline. Najbolje uspijeva u vlažnoj klimi na srednje teškim i blago kiselim tlima. Crvena djetelina daje vrlo kvalitetnu krmu, osobito bogatu bjelančevinama, mineralnim tvarima i vitaminima. U punoj godini rasta može dati čak četiri otkosa. Aleksandrijska i perzijska djetelina su jednogodišnje neprezimljujuća djeteline.

Perzijska djetelina je pogodna za silažu zbog izvrsnog prinosa zelene mase s visokim sadržajem bjelančevina. Značajna je i kao medonosna biljka te za zelenu gnojidbu.

Švedska ili križana djetelina je biljka hladnog i vlažnog podneblja. U usporedbi s crvenom i bijelom djetelinom, ima slabiju proizvodnu sposobnost i hranidbenu vrijednost. Švedska djetelina značajna je radi mogućnosti uzgoja na vlažnim, teškim tlima lošije kvalitete. Dobro podnosi niske temperature pa je pogodna za sjetvu i na višim staništima. Obično se ne sije u čistoj kulturi, već je sastavni dio travno-djetelinskih smjesa za sjetvu na teškim i vlažnim tlima.

Bijela djetelina je višegodišnja leguminoza s visokom krmnom vrijednosti koja se ne smanjuje niti nakon cvatnje. Zahtijeva puno svjetlosti za rast i razvoj, zbog čega je najraširenija na pašnjacima. Razlikujemo dva tipa bijele djeteline: ladino tip i obična bijela djetelina. Ladino tip (krupnolisna bijela djetelina) raste dva do četiri puta brže od obične bijele djeteline i manje je otporna na niske temperature. Bijela djetelina nije namijenjena sjetvi u čistoj kulturi, već se koristi u višegodišnjim pašnim i košno-pašnim smjesama.

Podzemna djetelina (Trifolium subterraneum) podnosi uzgoj na kiselim tlima slabe i umjerene plodnosti (pH raspon 4,5 do 8,2), no slabije se razvija na tlima loših vodozračnih odnosa. Brzorastuća je mahunarka koja se brzo razgrađuje, pa se vezani dušik brzo oslobađa i dostupan je glavnoj biljci. Ovisno o sorti dužina vegetacije može varirati od 85 do 130 dana. Formira gusti usjev koji u kratkom vremenu dobro prekriva tlo koji je u optimalnim uvjetima uzgoja sposoban vezati 70-200 kg/ha dušika. Proizvodnja biomase iznosi najmanje 3000 kg/ha, ali može ostvariti prinose od 7-8000 kg/ha biomase. Osim što je biraju korisni kukci, gusti sklop i alelopatski učinak na korove omogućuju smanjenje broja određenih korova bez uporabe herbicida. Podnosi mrazeve između -10 do -12°C, no na nižim temperaturama izmrzava.

Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrinum)jebrzorastuća jednogodišnja mahunarka koja može vezati velike količine dušika. Najbolje uspijeva na težim tlima. Za rast i razvoj potrebno joj je mnogo vlage i topline. Kod nas se sije kasno u proljeće kao glavni usjev ili kasnije kao postrni krmni usjev. Preporučuje se za sjetvu u smjesama s perzijskom djetelinom i talijanskim ljuljem. Među proteinskim vrstama koje se koriste za zelenu gnojidbu najmanje je otporna na niske temperature. Razvija se za nekih 60 dana, a na temperaturama od oko 16°C na kojima je fiksacija dušika najveća, može ga vezati  u količini od 120-140 kg/ha. Manja dubina razvoja korijenovog sustava od 15-20 cm ograničavajući je faktor njenog uzgoja na pjeskovitim tlima i sušnim uvjetima. Preferira slabo alkalna, ilovasta tla. Teško se razvija u uvjetima nedostatka fosfora i bora.

Inkarnatka (Trifolium incarnatum) jednogodišnja je prezimljujuća djetelina. Hranjiva vrijednost inkarnatke je slabija od hranjive vrijednosti crvene djeteline, ali inkarnatka daje prvu zelenu masu u proljeće. Može se sijati u ljetno-jesenskom roku, prezimljuje i koristi se sljedećeg proljeća u ožujku i lipnju kao izvrsna stočna zelena hrana. Prednost joj je što je vrlo pogodna za uzgoj u kombinaciji s jednogodišnjim krmnim kulturama. Upotrebljava se za zelenu gnojidbu na siromašnim zemljištima u voćnjacima, vinogradima i sl. Može izdržati niske temperature do -10°C. Za uzgoj joj odgovaraju tla s pH 5,5-7,5. Norma sjetve iznosi 28-30 kg/ha, a se sije na dubinu od 2 cm.

Simbioza između bakterija i biljaka iz porodice mahunarki je manje ili više specifična. Pojedine vrste bakterija stvaraju simbiotske odnose samo s jednom ili s nekoliko vrsta leguminoza. Dušik fiksiran kroz korijenske nodule leguminoznih biljaka jeftiniji je, prirodniji i učinkovitiji u iskorištavanju od strane biljke domaćina.

Pročitajte još:

Mahunarke – proteinske kulture budućnosti

Uzgoj mahunarki – pozitivni učinci

Proizvodno vezane potpore

Soja – višestruko iskoristiva kultura

Lucerna – kraljica krmnih kultura

Višestruka korist pokrovnih usjeva


mr. sc. Tatjana Međimurec

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Prethodni članakLucerna – kraljica krmnih kultura
Sljedeći članakTradicionalno je IN
Suzana Pajić, dipl.ing.agr.
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.