Proljetni rok sjetve za većinu poljoprivrednih vrsta iz botaničke porodice mahunarki koje mogu ostvariti dodatna plaćanja (PVP za povrće i krmne proteinske usjeve) je završio ili je na samom kraju. Međutim, ima dovoljno vremena za odabir parcela; zatim za nabavu sjemena i kvalitetnu pripremu tla za rok sjetve u kasno ljeto ili ranu jesen ove godine. U jesenskom roku sjetve može se sijati lucerna, djeteline, ali i ozimi usjevi; npr. ozimi grašak s nosačem ili grahoricu s nosačem.

Proteinske kulture zastupljene su u smjesama koje se siju kao postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi na ekološki značajnim površinama. Uzgoj pokrovnih usjeva pruža višestruku korist za stanje tla i zdravstveno stanje sljedećih uzgajanih usjeva. Veliku ulogu ima u održavanju stanja površinskih i podzemnih voda, odnosno u smanjivanju njihovog onečišćenja nitratima uzrokovanog poljoprivrednom proizvodnjom.

Ovisno o vrsti ili smjesi vrsta koje se koriste za uzgoj kao pokrovni usjevi mogu imati ulogu u sprječavanju erozije tla, poboljšavanju fizikalnih i bioloških osobina tla; zatim u opskrbi hranjivim tvarima sljedećim usjevima u plodoredu; zatim u suzbijanju korova, poboljšavanju dostupnosti vode u tlu te smanjenju pojave štetnika.

Razlog uzgoja biljnih vrsta iz porodice mahunarki kao pokrovnih usjeva (zelena gnojidba) je njihova sposobnost fiksacije dušika; njihovim uzgojem možemo poboljšati ravnotežu dušika u tlu i obogatiti tlo dušikom. Uobičajeno je da se proteinski usjevi uzgajani za ovu namjenu siju u smjesi s nekim neleguminoznim vrstama. U takvim smjesama nalazimo sljedeće proteinske kulture; grahorice (dlakava, indijska itd.), stočni bob, grašak, lupina, ,lucerna, crvena djetelina, različite djeteline (perzijska, aleksandrijska, podzemna djetelina, inkarnatka) i još mnogih drugih vrsta. Izbor vrste ovisan je o cilju kojeg želimo postići njihovim uzgojem u smjesi te mogućnosti njihova prezimljavanja.

Pročitajte još:

Mahunarke – proteinske kulture budućnosti

Uzgoj mahunarki – pozitivni učinci

Proizvodno vezane potpore

Soja – višestruko iskoristiva kultura

Lucerna – kraljica krmnih kultura

Djetelina – vrijedna proteinska kultura

mr. sc. Tatjana Međimurec

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Prethodni članakZaljubljenici u sveto drvo
Sljedeći članakUzgoj mahunarki – pozitivni učinci
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.