Proljetni rok sjetve za većinu poljoprivrednih vrsta iz botaničke porodice mahunarki koje mogu ostvariti dodatna plaćanja (PVP za povrće i krmne proteinske usjeve) je završio ili je na samom kraju. Međutim, ima dovoljno vremena za odabir parcela; zatim za nabavu sjemena i kvalitetnu pripremu tla za rok sjetve u kasno ljeto ili ranu jesen ove godine. U jesenskom roku sjetve može se sijati lucerna, djeteline, ali i ozimi usjevi; npr. ozimi grašak s nosačem ili grahoricu s nosačem.

Proteinske kulture zastupljene su u smjesama koje se siju kao postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi na ekološki značajnim površinama. Uzgoj pokrovnih usjeva pruža višestruku korist za stanje tla i zdravstveno stanje sljedećih uzgajanih usjeva. Veliku ulogu ima u održavanju stanja površinskih i podzemnih voda, odnosno u smanjivanju njihovog onečišćenja nitratima uzrokovanog poljoprivrednom proizvodnjom.

Ovisno o vrsti ili smjesi vrsta koje se koriste za uzgoj kao pokrovni usjevi mogu imati ulogu u sprječavanju erozije tla, poboljšavanju fizikalnih i bioloških osobina tla; zatim u opskrbi hranjivim tvarima sljedećim usjevima u plodoredu; zatim u suzbijanju korova, poboljšavanju dostupnosti vode u tlu te smanjenju pojave štetnika.

Razlog uzgoja biljnih vrsta iz porodice mahunarki kao pokrovnih usjeva (zelena gnojidba) je njihova sposobnost fiksacije dušika; njihovim uzgojem možemo poboljšati ravnotežu dušika u tlu i obogatiti tlo dušikom. Uobičajeno je da se proteinski usjevi uzgajani za ovu namjenu siju u smjesi s nekim neleguminoznim vrstama. U takvim smjesama nalazimo sljedeće proteinske kulture; grahorice (dlakava, indijska itd.), stočni bob, grašak, lupina, ,lucerna, crvena djetelina, različite djeteline (perzijska, aleksandrijska, podzemna djetelina, inkarnatka) i još mnogih drugih vrsta. Izbor vrste ovisan je o cilju kojeg želimo postići njihovim uzgojem u smjesi te mogućnosti njihova prezimljavanja.

Pročitajte još:

Mahunarke – proteinske kulture budućnosti

Uzgoj mahunarki – pozitivni učinci

Proizvodno vezane potpore

Soja – višestruko iskoristiva kultura

Lucerna – kraljica krmnih kultura

Djetelina – vrijedna proteinska kultura

mr. sc. Tatjana Međimurec

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZaljubljenici u sveto drvo
Sljedeći članakUzgoj mahunarki – pozitivni učinci
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.