Vrlo rano u povijesti ljudi su iskustvom uvidjeli kakav pozitivan utjecaj ima uzgoj mahunarki na stanje tla i njegovu produktivnost. To je nažalost zaboravljeno u poljoprivrednoj proizvodnji proteklog stoljeća. Sposobnost velike većine biljnih vrsta iz porodice mahunarki da biološki fiksiraju atmosferski dušik u simbiozi s bakterijama tla zvanim rhizobia (grčki riza-korijen i bios-život) i tako stvara kontinuiranu opskrbu dušikom unutar agroekosustava bez upotrebe dodatnih mineralnih gnojiva (Clúa i sur., 2018.) i prisutnost mahunarki unutar mješovitih usjeva mogli bi u konačnici potaknuti plodnost tla i povećati prinose; sve s ciljem smanjenja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš.

U kontekstu UN-ovih ciljeva održivog razvoja 2030. godine, sve se više uviđa potreba za značajnim transformacijama u načinu na koji proizvodimo, prerađujemo i jedemo hranu. To znači stvaranje poljoprivredno-prehrambenih sustava koji pružaju „ sigurnost hrane i prehranu za sve na takav način da ne budu ugrožene ekonomske, društvene i ekološke osnove za stvaranje prehrambene sigurnosti i prehrane za buduće generacije” ( FAO, 2018.).

Proglašenje 2016. godine Međunarodnom godinom mahunarki od strane FAO-a i Svjetskog dana mahunarki, dana 10. veljače (od 2019.) utrlo je put za nekoliko drugih međunarodnih kampanja za promicanje održivijih sustava proizvodnje hrane. U njima se mahunarke u zrnu pojavljuju kao ključni sudionici. Posebno kao potencijalni izvori proteina u prehrani ( Calles i sur., 2019.).

Proizvodnja većine proteinskih usjeva zahtjevnija je u odnosu na proizvodnju žitarica. Pored toga, u proizvodnji mahunarki veće je odstupanje u postignutom prinosu u usporedbi sa žitaricama i uljanom repicom. Većina mahunarki osjetljivija je na klimatske promjene u odnosu na druge poljoprivredne vrste. Iz tih se razloga mahunarke uzgajaju samo na oko 3 % obradivog zemljišta na području Europske unije (EU). S ciljem povećanja zastupljenosti proteinskih usjeva, neke se zemlje članice EU uvele izdašne proizvodno vezane potpore. Sve kako bi se poljoprivrednici potaknuli na proizvodnju proteinskih usjeva, zahtjevnijih po tehnologiji i potrebnim znanjima u odnosu na žitarice i uljarice.

Danas većina zemalja članica Europske unije ima nacionalnu strategiju prilagodbe klimatskim promjenama gdje je poljoprivreda prioritetni sektor. Zajednička poljoprivredna politika uključuje mjere proizvodnje dovoljnih količina hrane uz istovremeno očuvanje okoliša. Uvođenjem mahunarki koje imaju sposobnost vezanja atmosferskog dušika u plodored obogaćuje se tlo dušikom; povećavaju se prinosi i uz to poboljšava kvaliteta ostalih uzgajanih vrsta u plodoredu. Npr. veći sadržaj bjelančevina u zrnu žitarica i manja kontaminacija mikotoksinima.

Nadalje, pozitivni učinci povećanja udjela mahunarki u djetelinsko-travnim i travno-djetelinskim smjesama su dvojaki; poboljšavaju biološke, fizikalne i kemijske karakteristike (smanjuje se intenzitet erozije tla i ispiranje hraniva iz tla, intenziviraju se mikrobiološki procesi u tlu); smanjuju potrebu za primjenom dušičnih gnojiva. I to ne samo prilikom uzgoja mahunarki, nego i pri uzgoju naredne poljoprivredne vrste koja slijedi u plodoredu.

Mahunarke u plodoredu smanjuju i pritisak štetnih organizama; prekidaju životni ciklus štetnih organizama žitarica koje su najzastupljenije u sjetvenoj strukturi na području Republike Hrvatske. Uz sve navedeno, većina mahunarki privlačna je pčelama i ostalim oprašivačima pa povoljno utječu i na očuvanje biološku raznolikosti. Svakako treba naglasiti i ekonomski učinak. Cijene dušičnih gnojiva u ovoj su godini višestruko porasle. Mahunarke, ovisno o vrsti, ostavljaju u tlu oko 100 kg/ha dušika.

Za poljoprivrednu proizvodnju vrlo je značajna simbioza kvržičnih bakterija iz rodova Rhizobium i Bradyrhizobium i mahunarki; time se biološki veže atmosferski dušik; on se odmah koristi za sintezu bjelančevina i na taj se način sprječava opasnost od onečišćenja podzemnih voda nitratima koja se inače javljaju kod intenzivne primjene mineralnih dušičnih gnojiva (Friščić i sur., 2011.). Stoga je efikasna mjera u proizvodnji proteinskih kultura bakterizacija (inokulacija) sjemena koju treba obaviti neposredno prije sjetve. Na formiranje kvržica na biljci i učinak bakterizacije veliki utjecaj imaju fizikalno – kemijska svojstva tla. To su pH tla, vlažnost, salinitet, količina dušika u tlu i interakcija metala. Danas se na tržištu može nabaviti već inokulirano sjeme (u postupku dorade).

Tablica 1. Površine (ha) poljoprivrednih vrsta koje fiksiraju dušik za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za plaćanja u razdoblju 2015. – 2021. godine na razini RH

Poljoprivredna vrsta/godina (ha)Sektor (plaćanje potpora i raznolikost usjeva)2015.2016.2017.2018.2019.2020.2021.prosjek za razdoblje 2015.-2021.
soja i soja za stočnu hranuuljarica i krmno bilje9413975364895568429180871843028619484960
lucernakrmno bilje2160623870265182661929741286132802226427
djetelinakrmno bilje88989251937091999004771170898646
stočni grašakkrmno bilje17642389250125023549224024242481
grahpovrće17941756163216641375144212751562
smjesa leguminoza i žitaricakrmno bilje12675815836654309001037780
grašakpovrće644509628549642692611611
smiljkita (svinđuša)krmno bilje4889151184282284197177
esparzeta (grahorka)krmno bilje1414484711318716784
grahorica (jara i ozima)krmno bilje13054817568584874
stočni bobkrmno bilje54598710564588373
lupinakrmno bilje6375493169795460
bobpovrće1811191322459932
slanutakpovrće66131918371216
vigna, grahpovrće578713141410
lećapovrće  168 12
grahor satricakrmno bilje3 11 1 1
Ukupno130455114035131246125975126270126662127325125996
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)

Soja je u Republici Hrvatskoj najzastupljenija vrsta među kulturama koje fiksiraju dušik; zauzima 67,4 % površina u odnosu na ukupne površine na kojima se siju mahunarke (prosjek za razdoblje 2015.-2021. godina). Na drugom mjestu po zastupljenosti je lucerna s 16,9 %, a na trećem su djeteline s 6,9 %. S ciljem povećanja udjela mahunarki u poljoprivrednoj proizvodnji, već sada se kroz sustav potpora dodatno potiče njihov uzgoj. U budućem programskom razdoblju očekuje se mahunarki dati još veći značaj. Niže u tekstu opisuju se dodatna plaćanja po jedinici površine koja ostvaruju poljoprivredni proizvođači koji uzgajaju mahunarke.

Pročitajte još:

Mahunarke – proteinske kulture budućnosti

Proizvodno vezane potpore

Soja – višestruko iskoristiva kultura

Lucerna – kraljica krmnih kultura

Djetelina – vrijedna proteinska kultura

Višestruka korist pokrovnih usjeva

mr. sc. Tatjana Međimurec

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVišestruka korist pokrovnih usjeva
Sljedeći članakMahunarke – proteinske kulture budućnosti
Avatar
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.