Proizvodno vezane potpore (PVP) se dodjeljuju poljoprivrednim proizvođačima za krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, tov junadi, ovce i koze, povrće, voće, šećernu repu i krmne proteinske usjeve.

Proizvodno vezane potpore za krmne proteinske usjeve

Proizvodno vezane potpore za krmne proteinske usjeve dodjeljuje se za najmanje jedan hektar prihvatljive površine zasijane krmnim proteinskim kulturama. Prihvatljive kulture krmnih proteinskih usjeva jesu: soja (Glycine max) za stočnu hranu, stočni grašak (Pisum sativum); zatim grahorice (Vicia sp.), djeteline (Trifolium sp.), lucerne (Medicago sp.) stočni bob (Vicia faba), smiljkita (Lotus corniculatus), lupine (Lupinus sp.) i esparzeta (Onobrychis sp.).

Pored navedenih čistih krmnih proteinskih kultura, za proizvodno vezanu potporu za krmne proteinske usjeve prihvatljive su i površine zasijane smjesom krmnih proteinskih kultura i žitarica (npr. smjesa stočnog graška i zobi; smjesa grahorice i raži) pri čemu je udio krmnih proteinskih usjeva u ukupnoj površini 50 % i više. Korisnik proizvodno vezane potpore za krmne proteinske usjeve mora na svom poljoprivrednom gospodarstvu držati barem 1 uvjetno grlo po prihvatljivom hektaru krmno proteinskih usjeva za stočnu hranu izračunatih na temelju koeficijenata za izračun uvjetnih grla iz Tablice 6. Priloga 1. Pravilnika.

Pri tome se kao osnovica za izračun uvjetnih grla uzima prosječno godišnje stanje grla upisanih u JRDŽ, Središnji popis matičnih grla i Središnji popis matičnih jata; i to svakog prvog dana u mjesecu u godini u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev. Poljoprivredni proizvođači koji su korisnici PVP za krmne proteinske usjeve obvezni su prijaviti brojno stanje svinja i peradi u JRDŽ u regionalnom uredu HAPIH-a svakog prvog u mjesecu počevši od 1. siječnja 2022. godine. Prihvatljivi hektari soje za stočnu hranu moraju zadovoljiti uvjete navedene za soju.

Stočni grašak za krmu
Stočni grašak za zrno

Tablica 3. Konverzija za izračun uvjetnih grla (UG)

Domaća životinjaUG
Bikovi, krave i ostala goveda starija od 24 mjeseci te kopitari stariji od šest mjeseci1,0
Goveda starosti od 6 do 24 mjeseca0,6
Goveda starosti do 6 mjeseci0,4
Ovce i koze0,15
Rasplodne krmače > 50 kg0,5
Ostale svinje0,3
Kokoši nesilice0,014
Ostala perad0,03

Proizvodno vezane potpore za povrće

Proizvodno vezane potpore za povrće dodjeljuje se korisnicima za prihvatljive površine na kojima se proizvodi povrće kao glavna kultura. Popis vrsta za koje se može ostvariti PVP za povrće nalazi se u Tablici 1. iz Priloga 1. Pravilnika. U daljnjem tekstu navode se samo povrtne vrste iz botaničke porodice mahunarki i uvjeti; njih je potrebno zadovaoljiti da bi poljoprivrednik ostvario pravo na PVP za povrće iz botaničke porodice mahunarki. Osim mahunarki, PVP se može ostvariti za sljedeće povrtne vrste: blitva, brokula, celer, cikla, cvjetača, češnjak; industrijska rajčica, kelj, kornišoni, krastavci salatni, kupus, luk, luk kozjak (ljutika), mrkva, paprika, patlidžan, peršin, rajčica; salata (salata, endivija, matovilac, radič, rikula), šparoga, špinat, tikva i tikvica.

Tablica 4. Minimalno proizvedene i isporučene količine povrća iz botaničke porodice mahunarki

Vrste povrća prihvatljive za PVPMinimalno proizvedene i isporučene količine (t/ha)
Bob1,5
Grašak4
Grah mahunar10
Grah suhi2

Prihvatljiv korisnik PVP za povrće mora imati na Jedinstvenom zahtjevu zatraženu potporu za izravna plaćanja za najmanje jedan hektar. Svaku prihvatljivu povrtnu vrstu mora uzgajati na minimalnoj površini od 0,5 ha. PVP se dodjeljuje za prvih dvadeset prihvatljivih hektara pod povrtnim vrstama. Zbrajaju se one površine za koje je zadovoljena minimalno prihvatljiva površina po pojedinoj povrtnoj vrsti. Uvjet za ostvarivanje PVP za povrće je isporuka minimalnih količina povrća (t/ha) za svaku prihvatljivu vrstu povrća u 2022. godini. Minimalna isporučena količina povrća koju poljoprivrednik mora dokazati prikazana je u tablici 14. Priloga 1. Pravilnika.

Dokazi o isporučenoj količini povrća su računi/otpremnice/ podaci o prodanim količinama. Oni se nalaze Evidenciji o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a. Evidenciju su OPG obvezna voditi u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik poljoprivrednika, skladišnu primku ili drugi odgovarajući dokument iz kojeg se utvrđuje količina sirovine iz vlastite proizvodnje, a koja je upućena na preradu u pogone korisnika potpore. Kopije dokumenata koji služe kao dokazi korisnik PVP je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije do 31. siječnja 2023. godine. Kopije dokumenata koji služe kao dokazi za proizvodnju i isporuku u 2021. godini korisnik PVP je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja; i to najkasnije do 15. svibnja 2022. godine.

Pročitajte još:

Mahunarke – proteinske kulture budućnosti

Uzgoj mahunarki – pozitivni učinci

Soja – višestruko iskoristiva kultura

Lucerna – kraljica krmnih kultura

Djetelina – vrijedna proteinska kultura

Višestruka korist pokrovnih usjeva

mr. sc. Tatjana Međimurec

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMahunarke – proteinske kulture budućnosti
Sljedeći članakSoja – višestruko iskoristiva kultura
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.