Jedna je od najznačajnijih proteinskih i uljnih kultura u svijetu jer soja po jedinici površine proizvodi više bjelančevina nego bilo koja druga jednogodišnja kultura. Zrno soje prosječno sadrži 40 % bjelančevina, 20 % ulja, 34 % ugljikohidrata i 5 % minerala (kalij, fosfor, sumpor, kalcij, željezo, mangan, natrij), a bogato je i vitaminima A, B-kompleksa, D, E i K. Bjelančevine soje najsličnije su bjelančevinama životinjskog podrijetla (jaje) i blizu su optimumu za prehranu ljudi.

Velik dio proizvodnje soje koristi se u hranidbi stoke, a soja je i značajna industrijska sirovina za proizvodnju lecitina. Odabir parcele pogodne za uzgoj soje jedan je od ključnih čimbenika uspješne proizvodnje.

Soja se može uzgajati na različitim tipovima tala, ali treba izbjegavati uzgoj na tlima loših vodozračnih odnosa i kiselim tlima. Loša i/ili nepravodobna priprema tla za sjetvu soje ima za posljedicu neujednačeno nicanje, a zatim i spor i neujednačen razvoj mladih biljčica. Soju treba obavezno uzgajati u plodoredu. Najbolji predusjevi su strne žitarice, šećerna repa i krumpir.

Uljanu repicu i suncokret treba izbjegavati zbog zajedničkih bolesti (npr. Sclerotinia sp.) pa se preporuča nakon ovih vrsta, soju na istoj površini uzgajati tek nakon 4-6 godina. Soja je dobar predusjev ozimim žitaricama, naročito pšenici. Sjetva soje može se obaviti na različite načine. Sjetva pneumatskim sijaćicama u redove na međuredni razmak 45 ili 50 cm ima prednosti u odnosu na sjetvu žitnim sijaćicama i poželjno ju je obaviti na taj razmak ako poljoprivredno gospodarstvo raspolaže potrebnom mehanizacijom i opremom. Sjetva pneumatskim sijaćicama ima prednost jer je dubina sjetve ujednačena.

Soja je okopavina i međuredna kultivacija je mjera njege usjeva kojom utječemo na bolju kondiciju biljke i u konačnici postižemo veći prinos po jedinici površine. Sjetvu se može obaviti i mehaničkim, žitnim sijaćicama, na uže međuredne razmake u rasponu od 24 do 30 cm. Polaganje sjemena u tlo pri sjetvi žitnim sijaćicama je na različitu dubinu, pa je i nicanje soje neujednačeno. Rane sorte soje imaju nižu stabljiku i manju sposobnost grananja pa bolje podnose sjetvu na manji međuredni razmak. Sjetva soje može se obaviti kad su temperature u površinskom sloju tla između 8°C i 10°C.

Vrijeme sjetve soje uglavnom se podudara sa sjetvom kukuruza. Soju treba sijati na dubinu 3-4 cm na težim tlima, a na lakšim tlima 4-6 cm. Broj biljaka po hektaru potrebno je uskladiti s izabranom sortom, odnosno grupom zriobe odabrane sorte soje. U Republici Hrvatskoj mogu se uzgajati sorte soje vegetacijske grupe 000 (vrlo rana zrioba), 00, 0 i I. Inače, soja u tlu ostavlja oko 60 kg/ha dušika.

Zrela soja pred žetvu
Grupa zriobeOptimalan sklop (broj biljaka/ha)Dužina vegetacije (dana)
00600 000 – 650 000100-110
0500 000 – 560 000115-125
I400 000 – 500 000130-135
 II350 000 – 450 000140-145
Grupe dozrijevanja soje

Pročitajte još:

Mahunarke – proteinske kulture budućnosti

Uzgoj mahunarki – pozitivni učinci

Proizvodno vezane potpore

Lucerna – kraljica krmnih kultura

Djetelina – vrijedna proteinska kultura

Višestruka korist pokrovnih usjeva

mr. sc. Tatjana Međimurec

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvodno vezane potpore
Sljedeći članakLucerna – kraljica krmnih kultura
Avatar
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.