Sjetva pokrovnih usjeva u cilju poboljšanja stanja tla i povećanja prinosa narednih kultura u plodoredu vrlo je stara poljoprivredna praksa. Ona se primjenjivala u Kini prije 3000 godina i često se koristila u staroj Grčkoj i Rimu. Uzgoj pokrovnih usjeva pruža višestruku potencijalnu korist za stanje tla i zdravstveno stanje sljedećih uzgajanih usjeva.
Veliku ulogu ima u održavanju stanja površinskih i podzemnih voda, odnosno u smanjivanju njihovog onečišćenja nitratima uzrokovanog poljoprivrednom proizvodnjom. Ovisno o vrsti ili smjesi vrsta koje se koriste za uzgoj, kao pokrovni usjevi mogu imati ulogu u sprječavanju erozije tla, poboljšavanju fizikalnih i bioloških osobina tla, opskrbi hranjivim tvarima sljedećim usjevima u plodoredu, suzbijanju korova, poboljšavanju dostupnosti vode u tlu te smanjenju pojave štetnika. Neki od pokrovnih usjeva korijenovim sustavom mogu prodrijeti u zbijenije slojeve tla i time olakšati razvoj korijena sljedećeg usjeva. Pokrovni usjevi koji sadrže mahunarke (leguminoze) povećavaju količinu dušika u tlu.
Višestruke koristi pokrovnih usjeva
Uzgojem pokrovnih usjeva osiguravaju se staništa za korisne kukce i potiče prisutnost mikoriznih gljivica. Dobrim izborom vrsta mogu se smanjiti štete uzrokovane prisutnošću parazitskih nematoda u tlu. Stvarne koristi od uzgoja pokrovnog usjeva ovise o odabiru uzgajane vrste ili smjese vrsta. Zatim o njihovoj produktivnosti i vremenskom razdoblju koji pokrovni usjev ima za rast do pripreme tla za sljedeći uzgajani usjev.
Izraz “pokrovni usjev” općenito se odnosi na biljke koje imaju vrlo određenu ulogu u plodoredu intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarstvo, povrtlarstvo, trajni nasadi, ekološka i integrirana proizvodnja) i ne siju se za komercijalnu uporabu. Biljne vrste koje se koriste za sjetvu kao pokrovni usjevi, ovisno o njihovim svojstvima i mogućnostima uporabe možemo podijeliti na tri kategorije. To su trave, leguminoze i širokolisne neleguminozne vrste.
Trave koje se koriste su jednogodišnje žitarice poput raži , sudanske trave , ječma, zobi itd. Njihova odlika je da rastu relativno brzo, a njihove biljne ostatke je relativno jednostavno unijeti u tlo. Trave imaju vrlo razgranat žiličasti korijenov sustav kojim prožimaju veliki volumen tla te ga na taj način štite od erozije.
Leguminoze obogaćuju tlo dušikom, a njihov snažan korijenov sustav pomaže u suzbijanju neželjenog zbijanja tla i stvaranja nepropusnog sloja. Korijenov sustav koji može duboko prodrijeti u tlo (lucerna) omogućuje usvajanje vode iz dubljih slojeva tla. Količine dušika koji ostaje u tlu nakon njihova uzgoja ovisan je o vrsti leguminoze i fenofazi razvoja biljke prilikom njihova unošenja u tlo. Neke od interesantnih leguminoza su su grimizna i bijela djetelina, kravlji grašak, lucerna, grahorice, inkarnatka itd.

Tablica 1. Prosječna biomasa i količina dušika nekih leguminoza (Sulivan, 2003.)
Pokrovni usjev | Biomasa (t/ha suhe tvari) | Dušik (kg/ha) |
Kokotac (Melilotus officinalis) | 3,92 | 135 |
Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium) | 2,46 | 78 |
Inkarnatka (Trifolium incarnatum) | 3,14 | 112 |
Ozima grahorica (Vicia villosa) | 3,92 | 123 |
Širokolisni neleguminozni usjevi usvajaju dušik iz tla stvarajući veliku nadzemnu masu. Nju je potrebno unijeti u tlo nakon cvatnje kako ne bi došlo do stvaranja sjemena. U tom slučaju mogu predstavljati probleme u uzgoju sljedećeg usjeva. U ove vrste možemo svrstati: gorušicu, krmne repice, ogršticu itd.
Tablica 2. Svaka vrsta koja se koristi za sjetvu kao pokrovni usjev zahtijeva odgovarajući tip tla i vrijeme sjetve
Naziv | Vrijeme sjetve | Odgovarajuća vrsta tla |
Crvena djetelina –Trifolium pratense | proljeće ili kraj ljeta | srednje teška i teška tla |
Bijela djetelina-Trifolium repens | proljeće ili kraj ljeta | srednje teška i teška tla |
Inkarnatka-Trifolium inkarnatum | proljeće ili kraj ljeta | lagana propusna tla |
Smiljkita-Lotus corniculatus | proljeće ili kraj ljeta | podnosi ekstremne klimatske uvjete-sušu |
Lupine-Lupinus sp.- bijela plava i žuta | rano proljeće | podnosi kisela i laka pjeskovita tla |
Grahorica (Vicia sp.)-maljava, obična | proljeće, ozima na jesen | lagana ilovasta tla |
Grahor-Lathyrus pratensis | proljeće | srednje teška i teška tla |
Kokotac-Melilotus albus | proljeće | laka pjeskovita, podnosi sušu |
Bob-Vicia faba | rano proljeće | teška zbijena vlažna tla |
Saradela-Ornithopus sativus | kraj proljeća | lagana pjeskovita tla |
Esparzeta-Onobrychis sativus | proljeće ili kraj ljeta | teška tla, podnosi sušu |
Stočni grašak-Pisum sativum ssp. | proljeće ili ozimi na jesen | ilovasta propusna tla |
Krmne repice (Brassicaceae) | proljeće ili kraj kolovoza | ilovasta tla |
Ogrštica-Brassica rapa oleifera | kraj proljeća, postrno ili na jesen | lagana ilovasta tla |
Gorušica-Sinapis alba | postrno ili na jesen | sve vrste tala |
Uljana rotkva-Raphanus sativus | proljeće ili postrno | sve vrste tala |
Facelija-Phacelia tanacetifolia | proljeće ili postrno | lagana ilovasta tla |
Heljda-Fagopyrum esculentum | kraj proljeća ili postrno | lagana pjeskovita tla |

Edukacija poljoprivrednih proizvođača i pozitivni učinci
Smanjenje stočnog fonda neminovno je doprinijela manjem korištenju stajskog gnojiva na oraničnim površinama. Njega posljednjih godina poljoprivredna gospodarstva kompenziraju sjetvom, u većini slučajeva biljnih vrsta iz porodice krstašica (gorušica, krmne repice itd.).
Edukacija poljoprivrednih proizvođača o važnosti pojedinih vrsta i smjesa Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede održana je kroz Mjeru 1 Programa ruralnog razvoja krajem rujna 2021. godine u Murskom Središću na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šopar. Prikazano je jedanaest smjesa s različitim brojem biljnih vrsta u sastavu (od 3-22 biljne vrste iz različitih porodica) i četiri čiste kulture (dlakava grahorica, facelija, bijela gorušica i daikon rotkva).

Tijekom demonstracijske aktivnosti demonstratori (mr. sc. Milorad Šubić, mr. sc. Tatjana Međimurec i Suzana Pajić, dipl. ing. agr.) upoznali su poljoprivredne proizvođače, osim pregleda vrsta za sjetvu, s pokrovnim usjevima i važnosti provođenja praksi korisnih za klimu i okoliš, ulogom stanja tla u ostvarivanju stabilnih prinosa, s vremenskim prilikama tijekom ovogodišnje vegetacijske sezone i primjenom sredstava za zaštitu bilja na temeljima integrirane zaštite bilja u cilju zaštite korisnih organizama. Istaknuti su pozitivni učinci uzgoja biljnih vrsta iz različitih porodica. Vađenjem svake biljne vrste iz tla jasno je bio vidljiv razvoj korjenovog sustava u tlu čiji pH iznosi 5.
Zanimljivo je bilo vidjeti da je većina vrsta iz porodice leguminoza, usprkos niskom pH tla, već započela s razvojem kvržičnih bakterija. Svakako, ulaganja u kupovinu ovih smjesa predstavljaju određeni trošak. Međutim, ako se izračuna količina dušika koja ostaje u tlu nakon uzgoja, onda je sve uloženo i nadoknađeno (uspoređujući s cijenom dušika iz mineralnog izvora). Također, besplatno nam ostaju sve ostale dobrobiti koje se ovakvim uzgojem mogu primijetiti u tlu.