Sjetva pokrovnih usjeva u cilju poboljšanja stanja tla i povećanja prinosa narednih kultura u plodoredu vrlo je stara poljoprivredna praksa. Ona se primjenjivala u Kini prije 3000 godina i često se koristila u staroj Grčkoj i Rimu. Uzgoj pokrovnih usjeva pruža višestruku potencijalnu korist za stanje tla i zdravstveno stanje sljedećih uzgajanih usjeva.

Veliku ulogu ima u održavanju stanja površinskih i podzemnih voda, odnosno u smanjivanju njihovog onečišćenja nitratima uzrokovanog poljoprivrednom proizvodnjom. Ovisno o vrsti ili smjesi vrsta koje se koriste za uzgoj, kao pokrovni usjevi mogu imati ulogu u sprječavanju erozije tla, poboljšavanju fizikalnih i bioloških osobina tla, opskrbi hranjivim tvarima sljedećim usjevima u plodoredu, suzbijanju korova, poboljšavanju dostupnosti vode u tlu te smanjenju pojave štetnika. Neki od pokrovnih usjeva korijenovim sustavom mogu prodrijeti u zbijenije slojeve tla i time olakšati razvoj korijena sljedećeg usjeva. Pokrovni usjevi koji sadrže mahunarke (leguminoze) povećavaju količinu dušika u tlu.

Višestruke koristi pokrovnih usjeva

Uzgojem pokrovnih usjeva osiguravaju se staništa za korisne kukce i potiče prisutnost mikoriznih gljivica. Dobrim izborom vrsta mogu se smanjiti štete uzrokovane prisutnošću parazitskih nematoda u tlu. Stvarne koristi od uzgoja pokrovnog usjeva ovise o odabiru uzgajane vrste ili smjese vrsta. Zatim o njihovoj produktivnosti i vremenskom razdoblju koji pokrovni usjev ima za rast do pripreme tla za sljedeći uzgajani usjev.

Izraz “pokrovni usjev” općenito se odnosi na biljke koje imaju vrlo određenu ulogu u plodoredu intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarstvo, povrtlarstvo, trajni nasadi, ekološka i integrirana proizvodnja) i ne siju se za komercijalnu uporabu. Biljne vrste koje se koriste za sjetvu kao pokrovni usjevi, ovisno o njihovim svojstvima i mogućnostima uporabe možemo podijeliti na tri kategorije. To su trave, leguminoze i širokolisne neleguminozne vrste.

Trave koje se koriste su jednogodišnje žitarice poput raži , sudanske trave , ječma, zobi itd. Njihova odlika je da rastu relativno brzo, a njihove biljne ostatke je relativno jednostavno unijeti u tlo. Trave imaju vrlo razgranat žiličasti korijenov sustav kojim prožimaju veliki volumen tla te ga na taj način štite od erozije. 

Leguminoze obogaćuju tlo dušikom, a njihov snažan korijenov sustav pomaže u suzbijanju neželjenog zbijanja tla i stvaranja nepropusnog sloja. Korijenov sustav koji može duboko prodrijeti u tlo (lucerna) omogućuje usvajanje vode iz dubljih slojeva tla. Količine dušika koji ostaje u tlu nakon njihova uzgoja ovisan je o vrsti leguminoze i fenofazi  razvoja biljke prilikom njihova unošenja u tlo. Neke od interesantnih leguminoza su su grimizna i bijela djetelina, kravlji grašak, lucerna, grahorice, inkarnatka itd.

 class=
Različite vrste za pokrovni usjev

Tablica 1. Prosječna biomasa i količina dušika nekih leguminoza (Sulivan, 2003.)

Pokrovni usjevBiomasa (t/ha suhe tvari)Dušik (kg/ha)
Kokotac (Melilotus officinalis)3,92135
Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium)2,4678
Inkarnatka (Trifolium incarnatum)3,14112
Ozima grahorica (Vicia villosa)3,92123

Širokolisni neleguminozni usjevi usvajaju dušik iz tla stvarajući veliku nadzemnu masu. Nju je potrebno unijeti u tlo nakon cvatnje kako ne bi došlo do stvaranja sjemena. U tom slučaju mogu predstavljati probleme u uzgoju sljedećeg usjeva. U ove vrste možemo svrstati: gorušicu, krmne repice, ogršticu itd.

Tablica 2. Svaka vrsta koja se koristi za sjetvu kao pokrovni usjev zahtijeva odgovarajući tip tla i vrijeme sjetve

NazivVrijeme sjetveOdgovarajuća vrsta tla
Crvena djetelina –Trifolium pratenseproljeće ili kraj ljetasrednje teška i teška tla
Bijela djetelina-Trifolium repensproljeće ili kraj ljetasrednje teška i teška tla
Inkarnatka-Trifolium inkarnatumproljeće ili kraj ljetalagana propusna tla
Smiljkita-Lotus corniculatusproljeće ili kraj ljetapodnosi ekstremne klimatske uvjete-sušu
Lupine-Lupinus sp.- bijela plava i žutarano proljećepodnosi kisela i laka pjeskovita tla
Grahorica (Vicia sp.)-maljava, običnaproljeće, ozima na jesenlagana ilovasta tla
Grahor-Lathyrus pratensisproljećesrednje teška i teška tla
Kokotac-Melilotus albusproljećelaka pjeskovita, podnosi sušu
Bob-Vicia fabarano proljećeteška zbijena vlažna tla
Saradela-Ornithopus sativuskraj proljećalagana pjeskovita tla
Esparzeta-Onobrychis sativusproljeće ili kraj ljetateška tla, podnosi sušu
Stočni grašak-Pisum sativum ssp.proljeće ili ozimi na jesenilovasta propusna tla
Krmne repice (Brassicaceae)proljeće ili kraj kolovozailovasta tla
Ogrštica-Brassica rapa oleiferakraj proljeća, postrno ili na jesenlagana ilovasta tla
Gorušica-Sinapis albapostrno ili na jesensve vrste tala
Uljana rotkva-Raphanus sativusproljeće ili postrnosve vrste tala
Facelija-Phacelia tanacetifoliaproljeće ili postrnolagana ilovasta tla
Heljda-Fagopyrum esculentumkraj proljeća ili postrnolagana pjeskovita tla

 class=
Razvoj kvržičnih bakterija vidljiv na terenu

Edukacija poljoprivrednih proizvođača i pozitivni učinci

Smanjenje stočnog fonda neminovno je doprinijela manjem korištenju stajskog gnojiva na oraničnim površinama. Njega posljednjih godina poljoprivredna gospodarstva kompenziraju sjetvom, u većini slučajeva biljnih vrsta iz porodice krstašica (gorušica, krmne repice itd.).

Edukacija poljoprivrednih proizvođača o važnosti pojedinih vrsta i smjesa Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede održana je kroz Mjeru 1 Programa ruralnog razvoja krajem rujna 2021. godine u Murskom Središću na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šopar. Prikazano je jedanaest smjesa s različitim brojem biljnih vrsta u sastavu (od 3-22 biljne vrste iz različitih porodica) i četiri čiste kulture (dlakava grahorica, facelija, bijela gorušica i daikon rotkva).

 class=
Demonstracijske aktivnosti djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Tijekom demonstracijske aktivnosti demonstratori (mr. sc. Milorad Šubić, mr. sc. Tatjana Međimurec i Suzana Pajić, dipl. ing. agr.) upoznali su poljoprivredne proizvođače, osim pregleda vrsta za sjetvu, s pokrovnim usjevima i važnosti provođenja praksi korisnih za klimu i okoliš, ulogom stanja tla u ostvarivanju stabilnih prinosa, s vremenskim prilikama tijekom ovogodišnje vegetacijske sezone i primjenom sredstava za zaštitu bilja na temeljima integrirane zaštite bilja u cilju zaštite korisnih organizama. Istaknuti su pozitivni učinci uzgoja biljnih vrsta iz različitih porodica. Vađenjem svake biljne vrste iz tla jasno je bio vidljiv razvoj korjenovog sustava u tlu čiji pH iznosi 5.

Zanimljivo je bilo vidjeti da je većina vrsta iz porodice leguminoza, usprkos niskom pH tla, već započela s razvojem kvržičnih bakterija. Svakako, ulaganja u kupovinu ovih smjesa predstavljaju određeni trošak. Međutim, ako se izračuna količina dušika koja ostaje u tlu nakon uzgoja, onda je sve uloženo i nadoknađeno (uspoređujući s cijenom dušika iz mineralnog izvora). Također, besplatno nam ostaju sve ostale dobrobiti koje se ovakvim uzgojem mogu primijetiti u tlu.