Sjetva pokrovnih usjeva u cilju poboljšanja stanja tla i povećanja prinosa narednih kultura u plodoredu vrlo je stara poljoprivredna praksa. Ona se primjenjivala u Kini prije 3000 godina i često se koristila u staroj Grčkoj i Rimu. Uzgoj pokrovnih usjeva pruža višestruku potencijalnu korist za stanje tla i zdravstveno stanje sljedećih uzgajanih usjeva.

Veliku ulogu ima u održavanju stanja površinskih i podzemnih voda, odnosno u smanjivanju njihovog onečišćenja nitratima uzrokovanog poljoprivrednom proizvodnjom. Ovisno o vrsti ili smjesi vrsta koje se koriste za uzgoj, kao pokrovni usjevi mogu imati ulogu u sprječavanju erozije tla, poboljšavanju fizikalnih i bioloških osobina tla, opskrbi hranjivim tvarima sljedećim usjevima u plodoredu, suzbijanju korova, poboljšavanju dostupnosti vode u tlu te smanjenju pojave štetnika. Neki od pokrovnih usjeva korijenovim sustavom mogu prodrijeti u zbijenije slojeve tla i time olakšati razvoj korijena sljedećeg usjeva. Pokrovni usjevi koji sadrže mahunarke (leguminoze) povećavaju količinu dušika u tlu.

Višestruke koristi pokrovnih usjeva

Uzgojem pokrovnih usjeva osiguravaju se staništa za korisne kukce i potiče prisutnost mikoriznih gljivica. Dobrim izborom vrsta mogu se smanjiti štete uzrokovane prisutnošću parazitskih nematoda u tlu. Stvarne koristi od uzgoja pokrovnog usjeva ovise o odabiru uzgajane vrste ili smjese vrsta. Zatim o njihovoj produktivnosti i vremenskom razdoblju koji pokrovni usjev ima za rast do pripreme tla za sljedeći uzgajani usjev.

Izraz “pokrovni usjev” općenito se odnosi na biljke koje imaju vrlo određenu ulogu u plodoredu intenzivne poljoprivredne proizvodnje (ratarstvo, povrtlarstvo, trajni nasadi, ekološka i integrirana proizvodnja) i ne siju se za komercijalnu uporabu. Biljne vrste koje se koriste za sjetvu kao pokrovni usjevi, ovisno o njihovim svojstvima i mogućnostima uporabe možemo podijeliti na tri kategorije. To su trave, leguminoze i širokolisne neleguminozne vrste.

Trave koje se koriste su jednogodišnje žitarice poput raži , sudanske trave , ječma, zobi itd. Njihova odlika je da rastu relativno brzo, a njihove biljne ostatke je relativno jednostavno unijeti u tlo. Trave imaju vrlo razgranat žiličasti korijenov sustav kojim prožimaju veliki volumen tla te ga na taj način štite od erozije. 

Leguminoze obogaćuju tlo dušikom, a njihov snažan korijenov sustav pomaže u suzbijanju neželjenog zbijanja tla i stvaranja nepropusnog sloja. Korijenov sustav koji može duboko prodrijeti u tlo (lucerna) omogućuje usvajanje vode iz dubljih slojeva tla. Količine dušika koji ostaje u tlu nakon njihova uzgoja ovisan je o vrsti leguminoze i fenofazi  razvoja biljke prilikom njihova unošenja u tlo. Neke od interesantnih leguminoza su su grimizna i bijela djetelina, kravlji grašak, lucerna, grahorice, inkarnatka itd.

Različite vrste za pokrovni usjev

Tablica 1. Prosječna biomasa i količina dušika nekih leguminoza (Sulivan, 2003.)

Pokrovni usjevBiomasa (t/ha suhe tvari)Dušik (kg/ha)
Kokotac (Melilotus officinalis)3,92135
Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium)2,4678
Inkarnatka (Trifolium incarnatum)3,14112
Ozima grahorica (Vicia villosa)3,92123

Širokolisni neleguminozni usjevi usvajaju dušik iz tla stvarajući veliku nadzemnu masu. Nju je potrebno unijeti u tlo nakon cvatnje kako ne bi došlo do stvaranja sjemena. U tom slučaju mogu predstavljati probleme u uzgoju sljedećeg usjeva. U ove vrste možemo svrstati: gorušicu, krmne repice, ogršticu itd.

Tablica 2. Svaka vrsta koja se koristi za sjetvu kao pokrovni usjev zahtijeva odgovarajući tip tla i vrijeme sjetve

NazivVrijeme sjetveOdgovarajuća vrsta tla
Crvena djetelina –Trifolium pratenseproljeće ili kraj ljetasrednje teška i teška tla
Bijela djetelina-Trifolium repensproljeće ili kraj ljetasrednje teška i teška tla
Inkarnatka-Trifolium inkarnatumproljeće ili kraj ljetalagana propusna tla
Smiljkita-Lotus corniculatusproljeće ili kraj ljetapodnosi ekstremne klimatske uvjete-sušu
Lupine-Lupinus sp.- bijela plava i žutarano proljećepodnosi kisela i laka pjeskovita tla
Grahorica (Vicia sp.)-maljava, običnaproljeće, ozima na jesenlagana ilovasta tla
Grahor-Lathyrus pratensisproljećesrednje teška i teška tla
Kokotac-Melilotus albusproljećelaka pjeskovita, podnosi sušu
Bob-Vicia fabarano proljećeteška zbijena vlažna tla
Saradela-Ornithopus sativuskraj proljećalagana pjeskovita tla
Esparzeta-Onobrychis sativusproljeće ili kraj ljetateška tla, podnosi sušu
Stočni grašak-Pisum sativum ssp.proljeće ili ozimi na jesenilovasta propusna tla
Krmne repice (Brassicaceae)proljeće ili kraj kolovozailovasta tla
Ogrštica-Brassica rapa oleiferakraj proljeća, postrno ili na jesenlagana ilovasta tla
Gorušica-Sinapis albapostrno ili na jesensve vrste tala
Uljana rotkva-Raphanus sativusproljeće ili postrnosve vrste tala
Facelija-Phacelia tanacetifoliaproljeće ili postrnolagana ilovasta tla
Heljda-Fagopyrum esculentumkraj proljeća ili postrnolagana pjeskovita tla

Razvoj kvržičnih bakterija vidljiv na terenu

Edukacija poljoprivrednih proizvođača i pozitivni učinci

Smanjenje stočnog fonda neminovno je doprinijela manjem korištenju stajskog gnojiva na oraničnim površinama. Njega posljednjih godina poljoprivredna gospodarstva kompenziraju sjetvom, u većini slučajeva biljnih vrsta iz porodice krstašica (gorušica, krmne repice itd.).

Edukacija poljoprivrednih proizvođača o važnosti pojedinih vrsta i smjesa Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede održana je kroz Mjeru 1 Programa ruralnog razvoja krajem rujna 2021. godine u Murskom Središću na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šopar. Prikazano je jedanaest smjesa s različitim brojem biljnih vrsta u sastavu (od 3-22 biljne vrste iz različitih porodica) i četiri čiste kulture (dlakava grahorica, facelija, bijela gorušica i daikon rotkva).

Demonstracijske aktivnosti djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Tijekom demonstracijske aktivnosti demonstratori (mr. sc. Milorad Šubić, mr. sc. Tatjana Međimurec i Suzana Pajić, dipl. ing. agr.) upoznali su poljoprivredne proizvođače, osim pregleda vrsta za sjetvu, s pokrovnim usjevima i važnosti provođenja praksi korisnih za klimu i okoliš, ulogom stanja tla u ostvarivanju stabilnih prinosa, s vremenskim prilikama tijekom ovogodišnje vegetacijske sezone i primjenom sredstava za zaštitu bilja na temeljima integrirane zaštite bilja u cilju zaštite korisnih organizama. Istaknuti su pozitivni učinci uzgoja biljnih vrsta iz različitih porodica. Vađenjem svake biljne vrste iz tla jasno je bio vidljiv razvoj korjenovog sustava u tlu čiji pH iznosi 5.

Zanimljivo je bilo vidjeti da je većina vrsta iz porodice leguminoza, usprkos niskom pH tla, već započela s razvojem kvržičnih bakterija. Svakako, ulaganja u kupovinu ovih smjesa predstavljaju određeni trošak. Međutim, ako se izračuna količina dušika koja ostaje u tlu nakon uzgoja, onda je sve uloženo i nadoknađeno (uspoređujući s cijenom dušika iz mineralnog izvora). Također, besplatno nam ostaju sve ostale dobrobiti koje se ovakvim uzgojem mogu primijetiti u tlu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje