Esparzeta zbog određenih bioloških svojstava bolje podnosi nepovoljne uvjete uzgoja nego lucerna i crvena djetelina. Također, dobro uspijeva čak u suhim regijama Hrvatske, na plitkim, kamenitim i siromašnim tlima. Esparzetu odlikuje jak korijenov sustav kojim vrlo dobro prožima tlo i štiti ga od erozije te se vrlo uspješno može koristiti kao biljna vrsta i za zaštitu tla od erozije.

Zbog dobro razvijenoga korijenova sustava ova biljna vrsta uspješno usvaja teže topive fosfate i vodu iz dubljih slojeva tla. Simbioznom fiksacijom usvaja i znatne količine dušika. Za razliku od lucerne i crvene djeteline, esparzetu slabije napada vilina kosica, a kod divljači ne izaziva nadimanje. Može se iskorištavati za ispašu i košnju, a otporna je i na gaženje.

Esparzeta

Izvrsne rezultate daje ako se uzgaja u smjesi s travama, ali i u čistoj kulturi.

Otporna, ali daje slabiju krmu

Odlikuje se visokim sadržajem bjelančevina te bogatstvom mineralnih tvari i vitamina. U odnosu na lucernu, međutim, ipak ima slabiju kvalitetu voluminozne krme. Osim za ispašu i sijeno, esparzeta se može koristiti za dehidraciju te spremanje sjenaže i silaže. Za rast i razvoj, esparzeta traži tople uvjete tijekom vegetacije. U prvoj godini osjetljiva je na temperature ispod minus pet stupnjeva Celzija, dok se kasnije njezina otpornost povećava.

Otpornija je od lucerne na visoke temperature, kao i na sušu, zbog jakog korijenova sustava. Esparzeta je biljna vrsta suhih, vrlo suhih, ocjeditih, ali i vlažnih vapnenastih tala. Kao samonikla vrsta nalazi se na suhim, siromašnim livadama, a često se sreće na kamenitim tlima. Iz intenzivne proizvodnje potisnula ju je lucerna. Na suhim oranicama i kamenitim tlima, gdje za uzgajanje lucerne nema uvjeta, esparzeta uspijeva bolje od drugih biljnih vrsta. Slabije rezultate daje na tlima koja su vlažna i imaju visoku razinu podzemnih voda te na zaslanjenim tlima. Slabije podnosi kisela tla i tla koja su dugo prezasićena vodom.

Esparzetu, kao i druge višegodišnje sitnozrne mahunarke, treba uzgajati u plodoredu. Za dobar rast i razvoj prijeko je potrebno obaviti duboku obradu i dobru površinsku pripremu tla. Za osiguranje uspješnog uzgajanja esparzete nužno je po jedinici prinosa voluminozne krme osigurati slične (pa čak i nešto veće) količine mineralnih hraniva kao i za lucernu. Prema nekim istraživanjima, njezina nadzemna voluminozna masa sadrži nešto više makroelemenata nego nadzemna masa lucerne. To znači da je i za esparzetu potrebno osigurati 50 do 80 kg dušika po hektaru u zasnivanju. Za godišnji prinos od 10 t/ha sijena i 120 do 140 kg fosfora te 140 do 160 kg kalija/ha. Stvarne količine mineralnih hraniva ovisit će o sastavu i uopće kvaliteti tla i produktivnosti uzgajane sorte.

Površina za sjetvu esparzete mora biti bez korova jer se esparzeta u prvim fazama rasta sporo razvija zahtijevajući pritom i dosta svjetlosti. Kao i sve višegodišnje sitnozrne mahunarke i esparzeta se može sijati u proljeće ili u ranu jesen. Treba odabrati ono vrijeme sjetve esparzete koje će pružiti uvjete za ujednačeno i brzo nicanje te dobar razvoj mladih biljaka.

Za osiguranje 250 do 400 biljaka esparzete po četvornome metru potrebno je posijati 40 do 60 kg/ha sjemena. To je sasvim dovoljno za dobru produkciju nadzemne voluminozne krme. Treba naglasiti da pitanje sjetvene norme esparzete nije potpuno riješeno. Malo je istraživanja posvećeno tom problemu s jedne strane, dok s druge njezino sjeme nema uvijek odgovarajuću klijavost zbog problema biološke prirode koji se javljaju u proizvodnji sjemena. Osim u čistoj kulturi, esparzeta se može uzgajati u smjesi sa travama (klupčasta oštrica, stoklasa bezosata i livadna vlasulja) te lucernom.

Jeste li znali?

Udio esparzete u smjesama je 60 do 80 %. Za razliku od većine višegodišnjih sitnozrnih mahunarki esparzeta ne izaziva nadimanje divljači te se bez problema može koristiti u zelenom obliku. Ozime forme esparzete su pogodne čak i za ispašu. Kao što je naglašeno, one imaju korijenov vrat prilično uvučen u tlo i masu lišća u razini tla. Tako gaženje i podgrizanje nema onaj negativan učinak kao kod lucerne ili jarih formi esparzete.

Esparzetu karakterizira relativno veći sadržaj ugljikohidrata u odnosu na druge višegodišnje sitnozrne mahunarke te se lakše silira, a naročito ako se sije u smjesi sa travama. Može se spremiti u obliku sijena, ali se treba posebno naglasiti da kvaliteta sijena može biti prilično niska ako se usjev kosi u kasnim fazama rasta.

Da bi se dobilo sijeno dobre kakvoće, usjev bi bilo nužno kositi u fazi pupanja do početka cvatnje jer u pupanju sadrži 23,3 %, a u fazi pune cvatnje 16,1 % sirovih bjelančevina, dok je sadržaj sirove celuloze 17,9 % u fazi pupanja, a čak 23,4 % u fazi pune cvatnje. Ukupan sadržaj mineralnih tvari u suhoj tvari esparzete iznosi između 6 i 8 % te ima više N, P i K, a manje Ca, Na, Mg i S u odnosu na suhu tvar lucerne.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje