Nakon zimskog razdoblja potrebno je procijeniti hoće li se na ranije zasnovanom postojećem travnjaku/djetelištu ili lucerištu tijekom još jedne proizvodne godine postići urod krme zadovoljavajuće razine visine prinosa i kakvoće ili će se pristupiti preoravanju i sjetvi neke druge krmne kulture.
Stanje krmnih kultura nakon zimskog razdoblja ovisi o nekoliko čimbenika: kvaliteti sjetve i sjemena, fazi u kojoj je usjev „ušao u zimu“, o načinu, intenzitetu i korištenja, duljini korištenja, odnosno starosti usjeva, provedenim agrotehničkim mjerama u prošloj, ali i ranijim godinama te o samom tlu. Na vijek trajanja travnjaka, osim plodnosti tla i okolišnih uvjeta najveći utjecaj ima poljoprivredni proizvođač. Da bi zasijani usjev višegodišnjih krmnih kultura (bilo da se radi o travnjaku, djetelištu, lucerištu ili o smjesi različitih botaničkih vrsta krmnog bilja) trajao onoliko dugo koliko je njegov biološki potencijal (ovisno o botaničkom sastavu vrsta u smjesi), neophodno je pridržavati se sljedećih pravila:
- ne „ulaziti“ u travnjak po suviše vlažnom tlu (tragovi kotača poljoprivredne mehanizacije uništavaju biljke i narušavaju strukturu tla)
- ne izvoziti nerazrijeđenu gnojovku po površini
- ne kasniti s košnjom
- ne kositi suviše nisko
- voditi računa da gnojidba bude pravodobna i izbalansirana
- za sjetvu koristiti kvalitetno, čisto i zdravstveno ispravno sjeme
- višegodišnje korove na parceli na kojoj se planira sjetva treba suzbiti prije same sjetve
- voditi računa o krtičnjacima
Sjetva višegodišnjih krmnih kultura nije jeftina. Zato treba nastojati da posijani višegodišnji krmni usjevi što dulje traju. Međutim, svaki usjev ima svoj vijek trajanja. Ovisno o botaničkom sastavu posijane smjese uz intenzivno korištenje i bez ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, dugo razdoblje golomrazica, stagnacija oborinskih voda na travnjaku…) travnjaci (smjese djetelinskih i travnih vrsta) trebali bi trajati barem 3-4 godine.
Odluku isplati li se neki usjev koristiti duže, svaki poljoprivrednik donosi sam, ovisno o željenoj kvaliteti proizvedene krme, poljoprivrednim površinama kojima poljoprivredno gospodarstvo raspolaže i na kraju o financijskim mogućnostima poljoprivrednog gospodarstva.
Dio usjeva zasijanih travnim i/ili djetelinskim vrstama ili njihovim smjesama neće biti dovoljno produktivno za daljnje korištenje pa će biti racionalnije preorati takve usjeve i obaviti sjetvu neku jare vrste.
Travnjak je potrebno obnoviti ako:
- u travnjaku ima manje od 50 % kvalitetnih trava
- u travnjaku ima više od 25 % jednogodišnje livadne vlasnjače ili više od 15 % pirike
- je travnjak jako prorijeđen radi vremenskih neprilika ili uslijed neadekvatnog korištenja poljoprivrednih strojeva
- je parcela neravna i više se ne može obavljati kvalitetna košnja
- se parcela mora drenirati
Ako su kvalitetne krmne vrste samo mjestimično uništene, tada se na tim, manjim površinama može obaviti usijavanje.
Gnojidba
Nakon pregleda stanja travnjaka, površine za koje se donijela odluka o korištenju tijekom ove vegetacije (i narednih godina) potrebno je na vrijeme obaviti gnojidbu. Količina i vrsta gnojiva ovisi o botaničkom sastavu travnjaka (omjer djetelinskih i travnih vrsta u smjesi), plodnosti tla, načinu korištenja travnjaka i planiranom prinosu. Za određivanje količine i vrste gnojiva u prvoj proljetnoj gnojidbi važno je uzeti u obzir gnojidbu obavljenu tijekom prošle jeseni.
Ako nakon predzadnjeg otkosa prošle jeseni površine travnjaka/djetelišta nisu gnojene fosfornim i kalijevim gnojivima (npr. PK 20:30 ili NPK 7:20:30), tada je početkom proljetnog porasta trebalo primijeniti gnojiva NPK formulacije. Količina dušika koju je potrebno primijeniti ovisi o botaničkom sastavu travnjaka. Prevelike količine dušičnih gnojiva depresivno djeluju na djeteline ako su one sastavni dio posijane djetelinsko-travne ili travno-djetelinske smjese. Kod sijanih travnjaka, naročito kod monokultura talijanskog i engleskog ljulja, potrebne su veće količine dušičnih gnojiva. Stoga za točnu preporuku količine i vrste gnojiva u obzir treba uzeti nekoliko čimbenika: plodnost tla, botanički sastav travnjaka, planirani prinos, gnojidbu prošle jeseni te količinu oborina.
Važno je da gnojidba bude racionalna, odnosno gnojidbom se trebaju primijeniti one količine hraniva koje zadovoljavaju potrebe biljke, a odgovarajuće su obzirom na stanje usjeva i plodnost tla. Istodobno se treba voditi računa o vremenskim uvjetima i planiranom prinosu.
Potrebne količine dušika jako se razlikuju ovisno o tome gnojimo li travnjak, lucerište, djetelište ili djetelinsko-travnu, odnosno travno-djetelinsku smjesu. Manje su razlike u potrebnim količinama fosfora i kalija. Na prosječno plodnom tlu, uz ostvaren prosječan prinos i uz redovitu gnojidbu, treba nadoknaditi 50-70 kg/ha fosfora tijekom godine. Kod intenzivnih pašnjačkih površina količine su znatno veće i kreću se od 80 do 120 kg/ha tijekom godine. Količine kalija koje treba nadomjestiti gnojidbom tijekom godine orijentacijski iznose 80-160 kg/ha. Ove količine primjenjuju se ili ujesen ili rano u proljeće. Ako se gnojiva primjenjuju u jesen (tijekom rujna), koriste se NPK formulacije sa smanjenim sadržajem dušika.
U proljeće treba koristiti NPK formulacije koje sadrže dušik, a osim NPK formulacija početkom proljetnog porasta potrebno je obaviti prihranu dušičnim gnojivima. Prihrana dušičnim gnojivima travno-djetelinskih i djetelinsko-travnih smjesa ovisi o botaničkom sastavu smjese. Ako u smjesama ima 30-40 % djetelinskih vrsta, gnojidbu dušičnim gnojivima treba ograničiti samo na prva dva otkosa. Za dulje trajanje smjesa sastavljenih od različitih vrsta trava i djetelina izuzetno je važna gnojidba fosforom i kalijem.
Na gnojidbu dušičnim gnojivima trave jako dobro reagiraju te u prvim proljetnim otkosima u smjesama uglavnom prevladavaju travne vrste. U ljetnim mjesecima djetelinske vrste čine većinu prinosa u otkosu radi dubljeg korijena. Pretjerana gnojidba djetelinsko-travnih smjesa dušičnim gnojivima može imati za posljedicu potiskivanje ili potpuno nestajanje djetelinskih vrsta iz smjese.
