Usjevi ozimih strnih žitarica različitog su izgleda obzirom na kondiciju, faze rasta i razvoja, zakorovljenost i zdravstveno stanje, ovisno o roku sjetve, kvaliteti, čistoći i zdravstvenoj ispravnosti posijanog sjemena, provedenim agrotehničkim mjerama (kvaliteta obrade tla i sjetve te gnojidba) i tipu tla.

Praćenje i poznavanje faza rasta i razvoja uzgajanih usjeva omogućuje provedbu agrotehničkih mjera u pravo vrijeme (prihrana, primjena regulatora rasta), ali i odabir pogodnog sredstva za zaštitu bilja, prvenstveno herbicida. Također, praćenjem razvojnih faza uzgajanih vrsta i okolišnih čimbenika može se kasnije analizirati utjecaj vanjskih čimbenika na postignut urod ili pak izostanak očekivanog uroda uzgajane poljoprivredne vrste.

Druga prihrana

U većini usjeva ozime pšenice i ozimog ječma obavljena je druga prihrana.

Drugu prihranu pšenice potrebno je obaviti u trenutku zametanja klasića (početak vlatanja). Količina dušičnog gnojiva i vrijeme primjene ovisi o stanju razvijenosti usjeva pšenice. Drugu prihranu pšenice treba obaviti kad se zametak klasa primjetno odvoji od čvora busanja (oko 2 cm).

Stanje pšenice u travnju

Količina primijenjenog dušika može biti veća od 55 kg/ha jer više ne postoji opasnost polijeganja. Prihrana ječma ovisi o namjeni proizvodnje. Ako je ječam namijenjen industriji slada (pivarski ječam), posebnu pozornost treba posvetiti pravovremenoj primjeni dušičnih gnojiva. Prvu prihranu trebalo je obaviti odmah nakon proljetnog „kretanja vegetacije“ (40 – 50 kg/ha dušika).

Drugu je potrebno obaviti do početka vlatanja (najviše 20 – 30 kg/ha dušika) jer kasnija prihrana može povećati sadržaj bjelančevina u zrnu. To je nepoželjno u industriji slada. Ako je ozimi ječam namijenjen hranidbi stoke, druga se prihrana može obaviti i u vlatanju. (Utječe na povećanje sadržaja bjelančevina u zrnu.) Kod proljetnog ječma provodi se samo jedna prihrana u fazi busanja s 30 – 50 kg dušika/ha.

Ječam je osjetljiv na polijeganje i preporuča se primjena regulatora rasta koji skraćuju i učvršćuju stabljiku.

Zdravstveno stanje ozimih žitarica također se razlikuje. U usjevima ozimog ječma i ozime pšenice uočeni su znakovi pojave uzročnika bolesti. Njihova pojava i naknadni razvoj ovisi o količinama i rasporedu oborina. Stoga je potrebno redovito obilaziti usjeve i sukladno potrebi primijeniti neki od registriranih djelotvornih fungicida.

Ječam u travnju
Faza rasta i razvoja pšenice (32) – travanj

Usjevi uljane repice uglavnom se nalaze u fazi početka cvatnje. Tijekom cvatnje za vlažnog vremena postoji najveća opasnost od zaraze bijelom truleži (Sclerotinia sclerotiorum), sivom plijesni (Botrytis cinerea) ili koncentričnom pjegavosti (Alternaria spp.). Ako je prije i tijekom cvatnje vlažno vrijeme praćeno nižim temperaturama. Naročito je to ako su usjevi prevelike gustoće sklopa, mogućnost pojave uzročnika navedenih bolesti je velika. U Republici Hrvatskoj  poljoprivredni proizvođači za suzbijanje navedenih bolesti mogu izabrati registrirane fungicide, različitih aktivnih tvari.

Potreban je redovit pregled usjeva jer su se počele javljati bolesti

Sjetva jarih vrsta na oranicama

Od jarih ratarskih usjeva zasijane su samo jare žitarice i šećerna repa. Sjetva ostalih jarih ratarskih kultura je „pred vratima“ ili je tek započela. Temperatura sjetvenog sloja tla za sjetvu treba doseći barem 8oC za suncokret, 8-10°C za kukuruz, 8-12oC za soju. Za uljanu tikvu treba biti viša od 12oC. Temperatura tla u sjetvenome sloju utječe na brzinu klijanja i nicanja te ujednačenost početnog rasta i razvoja mladih biljčica. Ako je temperatura tla niža od biološkog minimuma, procesi bubrenja i klijanja sjemena se usporavaju. I ostali okolišni čimbenici (svjetlost, svojstva tla, i dr.) utječu na klijanje i nicanje. Kasnije utječu na rast i razvoj biljaka.

Ako su u razdoblju klijanja i nicanja posijane jare ratarske vrste izložene nižim temperaturama u odnosu na optimum, dolazi do povećane potrošnje pričuvnih tvari iz sjemena prije samog nicanja, poremećaja pretvorbe i transporta tvari u klicu, smanjenja poljske klijavosti. Uz sve navedeno povećava se i mogućnost infekcije mladih biljčica uzročnicima bolesti. Također, eventualno prisutni zemljišni štetnici mogu oštetiti mlade biljčice i dodatno smanjiti broj biljaka po jedinici površine.

Prethodni članakOdržan 24. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam!
Sljedeći članakKako postići što veći prinos krmnih kultura?
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.