Kupio sam traktor 1977. na kredit s teretom na više katastarskih čestica. Kredit je otplaćen 1982. U gruntovnici u Samoboru sam 2 puta predao zahtjev za brisanje tereta i svaki put platim 250 kuna. Iz Zagreba dobivam odbijenicu jer na određenim česticama nije pravi vlasnik. Kako bih mogao postići da se automatski briše teret jer prošlo je 37 godina? Imam sve uplatnice. Tadašnji vlasnik bio je moj tast koji je preminuo, a nasljednici su njegova žena, kćer i zet. Kako da maknem taj teret s čestica?

Brisanje hipoteke provodi se na prijedlog stranke (predlagatelja), a brisanje hipoteke ovlašten je zahtijevati vlasnik nekretnine ili nositelj nekog drugog stvarnog prava na nekretnini. Vlasnik treba podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog općinskog suda. Ako je vlasnik nekretnine na kojoj je upisan teret umro, tada podnositelji prijedloga mogu biti njegovi nasljednici koji su nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju upisani kao suvlasnici nekretnine. Bilo koji od suvlasnika može podnijeti prijedlog za brisanje tereta. Prijedlog, u ime stranke i uz odgovarajuću punomoć, može podnijeti odvjetnik, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom, javni bilježnik u nespornim stvarima, ako su te stvari u neposrednoj vezi s nekom njegovom ispravom. Ako ste kredit za kupovinu traktora sklopili s bankom ili nekim trgovačkim društvom koje još uvijek postoji, banka odnosno to trgovačko društvo trebali bi vam izdati tzv. brisovno očitovanje. Brisovno očitovanje treba zajedno s prijedlogom za brisanje hipoteke predati u sud. U situaciji kad banka ili pravna osoba koja vam je odobrila kredit više ne postoje trebate o tome od nadležnog trgovačkog suda zatražiti uvjerenje, koje ćete zajedno s potvrdama o podmirenom dugovanju, uz prijedlog za brisanje hipoteke, predati u sud. Prijedlog treba biti uredan, odnosno treba sadržavati oznaku da se radi o zemljišnoknjižnom predmetu, oznaku općinskog suda kojem se prijedlog podnosi, ime i adresa predlagatelja, OIB predlagatelja, broj zemljišnoknjižnog uloška, naziv katastarske općine, oznaku/broj katastarske čestice, pravo/osobni odnos ili činjenicu koja je predmet upisa te naznaku koja se vrsta upisa zahtjeva, imena i adrese osoba koje treba obavijestiti o upisu, potpis predlagatelja. Prijedlog se predaje na obrascu koji možete preuzeti u zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog općinskog suda, a većina sudova ima na svojim mrežnim stranicama primjer prijedloga. Uz prijedlog treba priložiti sve potrebne isprave na temelju kojih se traži određeni upis, isprave se prilažu u izvorniku ili kao ovjerovljeni prijepis. Podaci iz prijedloga i isprava trebaju odgovarati upisu kakav je u zemljišnoj knjizi. Prijedlog će biti potpun ako su mu priložene sve potrebne isprave na temelju kojih se traži brisanje tereta. Prijedlog se podnosi u najmanje dva primjerka.

Prethodni članakNelogičnost zemljoknjižnog odjela
Sljedeći članakKad posipati pepeo oko biljaka?
Daniela Sukalić, dip. iur.
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.