U voćnjacima koji graniče s mojom parcelom neka stabla su i do 80 % zahvaćena lišajem. Kako da se riješim lišajeva?
ODGOVOR
Vrlo često se na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog ukrasnog drveća i grmlja zapaža pojava lišajeva. Mnogi voćari se pitaju štete li lišajevi biljkama? Jesu li su paraziti ili nametnici ili nisu? Treba li ih na neki način suzbijati ili ne? Odgovor je da se ne trebate bojati. Llišajevi nisu opasni i pojavljuju se na gotovo svim voćnim vrstama, naročito na vrstama kao što su šljiva, orah, jabuka i krušaka. Pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima i vrlo su specifična i jako zanimljiva zajednica dvaju organizama (alge i gljive!) koji žive u tzv. simbiozi ili suživotu, od koja oba ova organizma imaju zajedničku korist.
Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari. Gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva, pa se tako nadopunjuju. Potrebno je odmah naglasiti da lišajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Oni žive samo na površini biljnih organa, pa spadaju u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjiva. To znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti.
Međutim, njihova pojava unatoč tome što nisu paraziti, može indirektno štetiti biljkama. Mogu smanjivati životni potencijal biljke ili tzv. vigor, ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika. Postoji više od 15 000 vrsta lišajeva. U znanosti ih se smatra vrlo dobrim bioindikatorima ili biološkim pokazateljima čistoće zraka i općenito čistoće staništa i okoliša. Obično se javljaju na starijim voćkama.
Ako se jave na mladim voćkama onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine. Gotovo nikada se javljaju u intenzivnim voćnim nasadima ili vrlo rijetko; i to samo u slučaju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra ih prilično dobro suzbija; stoga se lišajevi nikada ne javljaju u voćnjacima koji imaju redovitu zaštitu fungicidima.
Mogli bi reći da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Oni nikada ne rastu tamo gdje je zrak onečišćen i gdje postoje rezidue ili ostatci toksičnih tvari. Neki lišajevi su izrazito dekorativni (npr. Usnea spp. i dr.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima. Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. Od drugih lišajeva na voćkama su raširene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia, Platismatia, Pseudoevernia, Ramalina i dr. Dobro djelovanje na njih imaju svi bakreni fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koji se redovito provodi u voćnjacima ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale kemijske mjere suzbijanja uglavnom nije potrebno primjenjivati, jer nema potreba za time.
