Na ispustu za kokoši korov je potisnuo (prerastao) travu (trputac i uskolisni korovi). Koji je najbolji način da iskorjenim korove? Perad uzgajam za svoje potrebe, pa bi izbjegao herbicide (ako je to moguće). Na proljeće počne nicati trava, ali brzo ju potisnu korovi koje perad ne pase pa je “travnjak” nekoristan za ispašu. Molim vas i da mi preporučite travne smjese i je li jesen idealno vrijeme za sjetvu?

ODGOVOR

Ako je korov prerastao travu, znači da travnjak više nije za intenzivno korištenje. Isto tako, postoje selektivni herbicidi za suzbijanje trputca, ali uskolisne morate tretirati drugim herbicidom. Smatramo da bi vam puno bolje rješenje bilo da isfrezate cijelu površinu (motokultivatorom) i posijete novu smjesu, a nakon motokutivatora usitnite tlo grabljama ili kopačicom i jasno, uklonite korov, kamenje, korijenje. To već možete krenuti raditi jer će tijekom jeseni biti najbolje da posijete novu smjesu. Nakon temeljitog rahljenja tla ono se prvo mora slegnuti, prije nego posijete travu. To može potrajati nekoliko tjedana.

Kako bi ubrzali ovaj proces, dobro je povaljati travnjak. Preduvjet za valjanje je da je tlo suho. Svakako je važno pustiti tlo da se slegne, kako bi se izbjegle kasnije neravnine i rupe u travnjaku. Predlažemo: pašni tip (bijela djetelina, engleski ljulj, mačji repak, vlasulja trstikasta), a za košno-pašni tip (bijela djetelina, crvena djetelina, klupčasta oštrica, engleski ljulj, mačji repak, oldenburški ljulj, vlasulja trstikasta). Nakon što posijete novu smjesu, jako je važno da dobro izvaljate tlo kako bi posađeno sjeme ostvarilo kontakt s tlom što će omogućiti ravnomjernije klijanje. Dakle, jesen je svakako bolji odabir za zasijavanje novog travnjaka od proljeća.

Prethodni članakGreške kod sjetve ozimih žitarica
Sljedeći članakSadnja tikvica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.