Htjela bih znati što smijem stavljati u kompost, tj. što nije poželjno bacati na kompostnu hrpu i ako ukratko možete opisati postupak?

ODGOVOR

U kompostnu hrpu možete bacati travu, neosjemenjeni korov, dijelove biljaka koji se ne mogu iskoristiti, ostatke od voća i povrća, suho lišće (osim lišća oraha) i granje, koru drveta, iglice četinjača, uvelo cvijeće, piljevinu, slamu, strugotine, sijeno, talog čaja i kave, ljuske jajeta, perje, životinjsku dlaka, kosu, papir, karton, ambalažu od jaja (sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima), vunu, pamuk, pepeo (u malim količinama, jednakomjerno raširen), gnoj/gnojivo (kad treba potaknuti rad mikroorganizama).

U kompost ne smijete bacati trajne i osjemenjene korove, biljke tretirane pesticidima, otpatke koji sadrže boje i druge kemikalije (lakirano drvo, lijekovi, časopisi u boji i sl.), otpatke onečišćene naftom i benzinom, anorganske materijale (guma, plastika, kamen, staklo, stiropor, sintetika i slično) te masti i ulja. Kod izrade komposta treba posvetiti pažnju odabiru idealnog položaja. Najbolje je odabrati mjesto u vrtu ili blizu njega. U odnosu na sunce, najbolje je odabrati polusjenovite položaje. Sunčeva toplina ubrzava procese razgradnje, no previše sunca i topline mogu isušiti kompost.

Tlo na kojem se formira kompostna hrpa trebalo bi biti rahlo i dobro drenirano. U suprotnom bi zadržavanje tekućine unutar hrpe moglo prouzročiti truljenje. Na većim otvorenim površinama kompost se može jednostavno slagati na hrpu. Za manje kućne vrtove prikladnije posude za kompost, odnosno komposteri. Drveni komposter je najbolji termoizolator. Za početak kompostiranja najbolje je proljeće kad se tlo lagano ugrije i osuši ili jesen kad su temperature i dalje ugodne, a tla topla. Veći otpaci se trebaju usitniti (na nekoliko centimetara) radi ubrzavanja razgradnje.

Otpad iz vrta i kuhinje se na kompostnu hrpu slaže u tanjim slojevima te se lagano zalijeva vodom. Na dno kompostera položi se sloj od 10-ak cm slame ili sijena i zalije vodom. Ovako pripremljen komposter spreman je za početak kompostiranja. Na dno kompostne hrpe polaže se nešto grublji materijal, poput grana ili debljih komada drveta, narezanih na 10 do 15 cm. Taj sloj će omogućiti bolje kruženje zraka i bolji protok vode. Nastavlja se s polaganjem sve sitnijeg materijala. Na taj sloj se slažu različiti organski otpaci iz kuhinje i vrta, poput lišća, pokošene trave i kartona. Povremeno je dobro dodati i listove gaveza koji potiče fermentaciju i razvoj viših temperatura.

Prethodni članakŠtetnici na smokvi
Sljedeći članakVole li puževi dragoljub?
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.