Čula sam da su dragoljub i neven zanimljive biljke i da suzbijaju neke štetnike, pa me zanima je li to točno?

ODGOVOR

Dragoljub (Tropaeolum majus L.) Jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice Tropaeoleaceae. Stabljika je puzajuća, razgranata, naraste do 3 m. Listovi su zeleni na dugoj peteljci. Cvjetovi su zvonoliki crvene ili žute boje, a cvatu cijelo ljeto ili jesen do prvih mrazeva. Dragoljub je dobro posijati na sunčanim položajima sa što manje sjene. Može ga se sijati oko voćaka i drugih većih biljaka jer na sebe privlači lisne uši i štiti koru drveća od isušivanja. Korisna je vrsta u svakom vrtu jer odbija mrave, miševe, puževe i gusjenice. Zasađen oko kupusnjača štiti ih od leptira kupusara. Koristi se za liječenje infekcije bubrega i mokraćnih puteva, a u pučkoj medicini i za zacjeljivanje

rana. Neven (Calendula officinalis L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Asteraceae. Uspravne je stabljike visine do 60 cm. Neven je ljekovita i jestiva biljka te ga se zato preporučuje saditi u svakom vrtu. Sakupljaju se listovi i cvjetne glavice za vrijeme cvatnje koje se upotrebljavaju kod upalnih stanja kože, nadražene sluznice te liječenja rana. Lako se uzgaja iz sjemena, sije se od travnja do lipnja. Odgovaraju mu sunčani ili polusjenoviti položaji te umjereno zalijevanje. Korijen nevena je bogat fitonicidima te na taj način odbija nematode i koristi se kao dobar susjed u vrtu s kupusom, grahom, lukom i mrkvom pa ga je dobro koristiti i kao malč drugim biljkama. Kao dobar susjed u vrtu, privlači na sebe mnogobrojne korisne insekte kao npr. muhe cvjetare, pa ga zaobilaze lisne uši.

Prethodni članakKoji su uvjeti uzgoja borovnica?
Sljedeći članakU e-savjetovanju 7,5 milijuna eura vrijedan Prijedlog programa potpore sektoru svinjogojstva zbog pojave afričke svinjske kuge
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.