Povijest vinogradarstva seže u daleku prošlost – prije više od 8000 godina grožđe se prešalo za proizvodnju vina. Ovo alkoholno piće i danas je vrlo popularno. Prema procjenama Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vino(OIV), globalna potrošnja vina u 2020. godini iznosila je 234 milijuna hektolitara, a iste godine proizvedeno je oko 260 milijuna hektolitara. Vinogradarstvo je s mnogim različitim proizvodnim koracima jedan od najkompleksnijih izazova u poljoprivredi.

Svaki pojedinačni korak zahtijeva različite higijenske mjere. Kako bi se osigurala visoka kvaliteta vina koje proizvode vinogradari, potrebna je temeljita čistoća i čišćenje spremnika bez ostataka – posebno u području bačvi i spremnika u kojima vino sazrijeva i stari.

OGLAS

Posebna pažnja potrebna u fazama fermentacije i odležavanja

Mnogo je koraka prije nego što se od ukusnog grožđa proizvede dobro vino – počevši od berbe koja se obično odvija u ranu jesen. Ključne su faze u vinogradarstvu fermentacija i odležavanje. Oni pojačavaju mirise i daju vinu jedinstven okus. Stoga je još važnije spriječiti nepoželjne kontaminante koji unakrsno kontaminiraju osjetljivi proces. Velika važnost pridaje se čišćenju drvenih vinskih bačava, kao i spremnika za fermentaciju i skladištenja od nehrđajućeg čelika ili betona. Zagađenje kao što je pulpa grožđa, pjena iz faze fermentacije ili vinski kamenac mogu se učinkovito i sigurno ukloniti odgovarajućom opremom za čišćenje.

Lako čišćenje bačve

Prije svakog novog punjenja ili promjene sorte grožđa, potrebno je očistiti bačve i spremnike. Maksimalna higijena nije potrebna samo za bačve i spremnike – cijevi i crijeva također moraju biti zaštićeni od kontaminacije. U slučaju trajnih sustava za čišćenje, oni se čiste sa spremnikom. Ako nema stalnih sustava za čišćenje, koriste sevisokotlačni čistači (na vruću vodu) u kombinaciji sa setovima za čišćenje cijevi. Crijevo za čišćenje cijevi ima mlaznicu za čišćenje i spojeno je na visokotlačni pištolj na drugom kraju. Mlaznica za čišćenje cijevi osigurava čišćenje unutarnje stijenke cijevi i istovremeno ispiranje prljavštine prema stražnjoj strani.

Čist rezultat postiže se čišćenjem drvenih bačvi u samo nekoliko minuta uz pomoć čistača za bačve i visokotlačnog uređaja. Čistač bačvi povezuje se s visokotlačnim uređajem za hladnu ili vruću vodu pomoću crijeva i umetne se unutar bačve kroz otvor. Tamo se glava za čišćenje okreće, kao i njezine mlaznice. Visokotlačni mlaz uspijeva očistiti svako područje bačve. Usisna cijev ugrađena na donjem kraju uređaja apsorbira vodu izravno, zahvaljujući funkciji usisavanja. Način usisavanja uređaja osigurava da se ostaci vode mogu lako ukloniti s dna bačve. Nakon čišćenja dovoljan je jednostavan pokret ruke da se stroj prebaci s visokotlačnog čišćenja na usisni način rada i tako pripremi bačvu za sljedeću upotrebu.

Spremnici od nehrđajućeg čelika mogu se čistiti pomoću mobilnih visokotlačnih uređaja – samostalno ili u kombinaciji s uređajima za unutarnje čišćenje. Povezani s visokotlačnim uređajem, pripajaju se u spremnik odozgo. Samopokretni mlaz glave okreće se tako da mlaz doseže sve kutove. Kratka mlaznica za prskanje pomaže doseći sve kutove u manjim spremnicima ili kad se radi na skučenim prostorima. Jako onečišćeni spremnici od nehrđajućeg čelika mogu se očistiti sredstvima za čišćenje.

Pomoću čašice za pjenu mogu se precizno nanijeti unutar spremnika i izvana na površini. S mješavinom zraka, vode i sredstva za čišćenje nanesena pjena dobro prianja na površinu i djeluje odgovarajuće dugo. Ponovno se ispire vodom nakon dovoljnog vremena reakcije. Vodena para se može koristiti iz visokotlačnih čistača s parnim stupnjem ili profesionalnih parnih čistača. Kuhanjem na pari i naknadnim ispiranjem hladnom vodom tvrdokorna se prljavština može lako otopiti, a opterećenje bakterijama se smanjuje.

Visokotlačni uređaji tipično se koriste i za vanjsko čišćenje bačvi i spremnika. Kad se kombiniraju s odgovarajućim alkalnim sredstvima za čišćenje osiguravaju da nema kontaminacije izvana koja bi mogla ući u spremnik.

Korištenje odgovarajuće opreme za čišćenje, kao što su visokotlačni čistači s vrućom vodom i posebni dodaci, poput čistača za bačve ili unutarnjih glava za čišćenje, ključno je za očuvanje procesa proizvodnje. Ovime se osigurava da nikakva kontaminacija ne narušava kvalitetu i okus vina, čime se čuva njegova neprolazna vrijednost.

Saznajte više na https://www.kaercher.com/hr/.

Karcher d.o.o.

Samoborska cesta 169a

10090 Zagreb

Tel.: +385 1 409 4331

E-mail: customer-care-hr@karcher.com

Prethodni članakU Regionalni centar kompetentnosti  Vinkovci stigla nova specijalizirana oprema – uskoro uspostava te početak rada Centra
Sljedeći članakU subotu u Poreču 19. Državno natjecanje u oranju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.