Bakterijska gnojiva pod oznakom AZOTER® na tržištu postoje već gotovo 30 godina. Društvo AZOTER Trading s.r.o. svake godine provodi nekoliko raznorodnih pokusa u suradnji s različitim institucijama s ciljem neovisne provjere učinkovitosti proizvoda. Iz navedenog je razloga 2021. godine pokrenut poluoperativni pokus s gnojivom AZOTER F i modelskim usjevom ozime pšenice.

Cilj pokusa bio je utvrditi je li moguće uštedjeti na doziranju mineralnog dušika i zamijeniti ga bakterijskim gnojivima koji fiksiraju atmosferski dušik, a na taj način istovremeno ne smanjiti prinos odabranog modelskog usjeva.

OGLAS

Pokus je pokrenut u području Litomyšlska u Pardubickom kraju u Češkoj. Nadmorska visina pokusne lokacije kretala se između 450 i 500 m n.m. Veličina pojedinih pokusnih parcela bila je 0,35 – 0,39 ha. AZOTER F apliciran je na jesen prije sjetve ozime pšenice, a odmah nakon ove aplikacije unesen je u tlo kultivacijskom opremom.

Pokus je realiziran u svrhu usporedbe učinkovitosti u različitim uvjetima tla, uspoređivale su se varijante standardne gnojidbe dušikom i varijante sa smanjenim doziranjem gnojidbe N u kombinaciji s primjenom gnojiva AZOTER F. Za procjenu je bila najrelevantnija usporedba kontrolne varijante s primjenom 100 % doze dušika i varijante sa 75 % dozom dušika + AZOTER F. Ukupna doza dušika (100 %) bila je utvrđena na razinu od 180 kg N.ha-1. U varijanti gdje je smanjena doza dušika bila 75 % od ukupne doze N izostavljena je posljednja kvalitativna gnojidba. Na taj je način smanjeno doziranje odgovaralo   45 kg N. ha-1.

Na grafikonu u nastavku prikazan je prosječni prinos, a iz njega proizlazi da je kao posljedica primjene bakterijskog gnojiva AZOTER F i unatoč štedljivoj (smanjenoj) dozi dušika postignut nešto viši prinos nego u kontrolnoj varijanti. Razliku u prinosu činilo je 340 kg.ha-1 zrna ozime pšenice, što u postotku predstavlja porast od 3 % u korist pripravka AZOTER F.

Grafikon: Usporedba prosječnog  prinosa zrna ozime pšenice pri primjeni 100 % doze dušika i smanjene doze N + AZOTER F.

Zaključak:

Na temelju dobivenih rezultata pokusa može se konstatirati da je prilikom uzgoja ozime pšenice moguće uštedjeti na unosu mineralnog dušika u razdoblju produkcijske ili posljednje (kvalitativne) gnojidbe pomoću primijenjenog gnojiva AZOTER F, a istovremeno ne smanjiti prinos. S druge strane, dok nam legislativni propisi (nitratna direktiva) još ne dozvoljavaju primjenu povećane doze dušika za gnojidbu usjeva, pomoću gnojiva AZOTER F moguće je povećati ukupnu dozu dušika.

Ovaj se pokus usmjerio isključivo na potvrdu uštede dušika, no gnojiva AZOTER F bilju daju 30 – 40 kg fosfora i sličnu količinu kalija, dok jačaju zdravstveno stanje tla prisutnom gljivicom Trichoderma atroviride. Smanjenje ukupne doze N putem mineralnih gnojiva prilikom uzgoja ozime pšenice moguće je realizirati prije svega tijekom proljetnih mjeseci smanjenjem posljednjih gnojidbenih doza, odnosno njihovim izostavljanjem.

Više o pokusu i detaljnim parametrima na www.azoter.hr

Prethodni članakIntervencije u sektoru voća i povrća u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike
Sljedeći članakOdržavate li svoju motornu pilu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.