Za iduću sjetvenu godinu planiram posaditi uljnu buču, pa me zanima malo više o uzgoju, koje su dobre pretkulture, kad da sadim i sl.?
ODGOVOR
Zadnjih se godina u nas sve više širi uzgoj uljne buče (Cucurbita pepo L. subsp. pepo var styriaca Grebenšč.) čije sjemenke nemaju ljuske, tzv. golice. Ove sjemenke sadrže 42 – 51 % ulja i 27 – 32 % bjelančevina. Bučino ulje se dobiva prešanjem prženog tijesta bučinih sjemenki u hidrauličnim ili pužnim prešama bez upotrebe kemikalija. Karakterizira ga tamno zelena do crvenkasto-zelena boja zbog čega se popularno naziva “crno ulje”. Uljna buča je jedna od rijetkih kultura koja se može uzgajati bez ili s minimalnom primjenom pesticida i mineralnih gnojiva te sve više postaje zanimljiva ne samo s ekonomskog, već i ekološkog stajališta.
Buča iznimno dobro reagira na organska gnojiva, a vrlo je pogodna za izmjenu u plodoredu što je čini pogodnom za ekološku proizvodnju. U našem uzgojnom području uglavnom su povoljni klimatski i zemljišni uvjeti za uzgoj uljnih buča. Buče su vrlo osjetljive na niske temperature, prestaju rasti pri 6-7 oC, a smrzavaju se na -1 oC. Suša i visoke ljetne temperature vrlo negativno utječu na uljne buče. Postizanje visokih prinosa uvjetovano je dovoljnim količinama vlage u tlu. Najviše vode buče trebaju u fazi intenzivnog rasta, tj. 35 do 45 dana nakon nicanja, u fazi cvatnje i u početku formiranja plodova. Buče vrlo dobro uspijevaju na humusnim, prozračnim, pjeskovito-ilovastim do ilovasto-pjeskovitim tlima, neutralne do slabo alkalne reakcije (pH = 6,0 – 7,5). Buče nisu osjetljive na mjesto u plodoredu. Najbolje rezultate ostvaruju nakon šećerne repe, lucerne, crvene djeteline i soje.
Strne žitarice su također dobri predusjevi za buče jer ostavljaju nezakorovljeno tlo i mogućnost pravovremene i kvalitetne obrade tla. U plodoredu pozornost treba obratiti na korištene herbicide u predkulturi, odnosno na njihove rezidue u tlu na koje su buče osjetljive. Osnovna obrada tla za buče obavlja se u jesen, oranjem na 30 – 35 cm dubine. U proljeće, osnovni je zadatak obrade sačuvati zimsku vlagu u tlu. Stoga, kad to dopuste vremenski uvjeti i stanje tla, treba obaviti drljanje (zatvaranje brazde). Neposredno prije sjetve obavlja se predsjetvena priprema tla sjetvospremačem ili kombiniranim oruđima, do 5 cm dubine. Ovisno o sadržaju hraniva u tlu i očekivanom prinosu, na srednje plodnom tlu buče bi trebalo gnojiti s 80 – 120 kg/ha N, 120 – 150 kg/ha P2O5 i 180 – 220 kg/ha K2O.
U jesen treba zaorati 25 – 30 t/ha zrelog stajskog gnoja, 3/4 fosfora i kalija te 1/3 dušika. Preostala količina fosfora i kalija te 2/3 dušika primjenjuju se u proljeće pri predsjetvenoj pripremi tla. Prihranjivanje uljnih buča je opravdano samo na lakšim pjeskovitim tlima. Uljne buče se siju između 25. travnja i 10. svibnja, tj. kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. U vrijeme sjetve temperatura tla na dubini 5 cm treba biti iznad 12 oC. Ubiranje sjemenki obavlja se potkraj rujna, tj. kad više od 90 % plodova poprimi karakterističnu žuto-zelenu boju. Da bi postigli visoki postotak ulja u sjemenkama, plodovi moraju biti potpuno zreli.
