Zanima me za što sve, osim u kuhinji možemo koristiti mravinac (origano)?

ODGOVOR

Mravinac ili origano, divlji mažuaran, mekulica, vranilova trava (lat.Origanum vulgare L.), višegodišnja je aromatična biljka, koja naraste 30 do 60 cm visoko. Beru se listovi i vršci s cvjetovima. Bio je cijenjen i u starom Egiptu kao biljka protiv kašlja. Stari Rimljani su ga koristili za tjeranje mrava iz kuće. Pretpostavlja se da je zbog toga i dobio ime mravinac. U srednjem vijeku korišten je kao sredstvo za čuvanje hrane. Paracelzus ga je u 15 st. koristio protiv ljuskavice (psorijaze), povraćanja, žutice i gljivičnih oboljenja.

Biljka sadrži mnogo sastojaka, esencijalna ulja, timol i karvakrol (fenoli), flavonoide (antioksidansi), ružmarinsku kiselinu, vitamine A i C, te brojne minerale. Djelovanje eteričnih ulja je višestruko, no najznačajnije djelovanje je protumikrobno, protugljivično, protuparazitno (Giardia duodenale), protuupalno, antioksidativno, zatim pomaže u regulaciji šećera, smiruje grčeve (spazmolitik), omekšava sluz (mukolitik), pomoć je kod klimakterijskih tegoba, a osobito se preporuča kod upornih infekcija. Čaj ima jako protuupalno, antibakterijsko, antivirusno djelovanje. Olakšava želučane i crijevne tegobe, poboljšava rad jetre i žučnog mjehura, te umiruje živčani sustav koji je često prenadražen upotrebom velike količine kave.

U medicinske svrhe koristi se uglavnom ulje od mravinca koje se dobiva destilacijom cvjetnih vrhova vodenom parom. Ulje mravinca smatra se jednim od najboljih prirodnih sredstava za sprječavanje širenja gljivica u tijelu uključujući Candida i Aspergillus vrste. Učinkovit je u čišćenju limfe te se koristi za ublažavanje tegoba koje prate reumatizam i artritis. Koristi se kod urinarnih infekcija, virusa (HPV) i težih oblika herpes infekcija, akutnih i kroničnih sinusitusa, Helicobacter pylori i drugih infekcija probavnog sustava. Ne preporuča se trudnicama, dojiljama, te osobama preosjetljivim na mravinac.

Prethodni članakDo kad leguminoze moraju biti u polju?
Sljedeći članakOpadanje plodova kod voćaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.