Možete li mi objasniti što za žitarice znači veći ili manji postotak vlage?
ODGOVOR Vlaga sjemena je količina vode u sjemenu iskazana u postotku. Način određivanja vlage u sjemenu poljoprivrednih kultura propisan je Pravilnikom o metodama uzorkovanja i ispitivanja kvalitete sjemena (NN 99/2008.). Vlaga sjemena određuje se sušenjem na temperaturi 101 – 133 °C, ovisno o metodi i vrsti materijala. Prema Pravilniku o ugovornim odnosima pri otkupu pšenice (NN 62/2019.) za sve kvalitativne klase pšenice propisano je da mogu imati 13,5 % vlage u zrnu. To je vlaga kod koje se pšenica može uspješno skladištiti. Tijekom razvoja zrno ima visoku vlagu koja prema kraju vegetacije počinje opadati. Ako je tijekom dozrijevanja strnih žitarica suho i toplo vrijeme, vlaga zrna će biti 13 – 14 % i nakon žetve neće biti potrebno sušenje zrna prije skladištenja.
Ako je tijekom žetve žitarica hladno i kišno vrijeme, vlaga zrna je veća od 13 %. Prije skladištenja se zrno mora osušiti. Berba kukuruza može početi kod vlage zrna od 25 do 28 % te je potrebno sušenje zrna prije skladištenja. Pojam kritična količina vode sjemena koristi se kao pokazatelj kod koje vlage zrna se pojedine žitarice mogu uspješno skladištiti. Za žitarice to je između 13 i 14 %. Kod ove vlage zrno će duže vremena zadržati klijavost i energiju klijanja. To je osobito važno za sjemenski usjev i za pivarski ječam. Što se kukuruza tiče, zato je važno birati hibride kukuruza odgovarajuće dužine vegetacije za određeno područje. Oni uz visok prinos zrna brzo otpuštaju vlagu iz zrna tijekom dozrijevanja.
Kod hibrida duže vegetacije berba se radi kod veće vlage zrna
Ako se biraju hibridi duže vegetacije, tijekom vlažne jeseni teže će se zrno sušiti te će se berba morati obaviti kod veće vlage zrna što povećava troškove sušenja. Ako se ne obavi sušenje zrna žitarica, odnosno ako se skladišti kod veće vlage od 14 % može doći do samozagrijavanja mase u skladištu, razvoja bolesti i napada štetnika. Takvo zrno ima veći sadržaj mikotoksina koji mogu završiti u konačnom proizvodu (kruhu, mlijeku i dr.). Ako se sušenje obavlja toplim zrakom treba voditi računa da se ne ošteti klica, ako se radi o pivarskom ječmu ili sjemenu žitarica namijenjenom daljnjoj sjetvi.
Što je vlaga zrna veća, disanje je izraženije, što dovodi do samozagrijavanja uskladištene mase. Tome doprinosi i disanje mikroorganizama koji se nalaze na površini zrna. Visoke temperature koje se pri tome razvijaju dovode do denaturacije bjelančevina u zrnu i značajnog pada njegove kvalitete. Kod suhog zrna disanje je slabo izraženo te se takvo zrno može duže skladištiti bez značajnijeg pada kvalitete. Kod veće vlage zrna može doći i do proklijavanja prilikom kojeg dolazi do razgradnje škroba, bjelančevina i masti. Do proklijavanja zrna može doći i na klasu strnih žitarica ili klipu kukuruza, ako su u vrijeme žetve česte oborine. S druge strane, ako su tijekom dozrijevanja žitarica vrlo visoke temperature i suša, žetvu treba obaviti na vrijeme da se zrno ne presuši jer u tom slučaju dolazi do loma tijekom kombajniranja.
Foto: freepik.com
