Za sjetvu je prikladnije i bolje sjeme koje sadržava samo jednu sjemenku. Pri nicanju iz takve sjemenke razvija samo jedna biljka. Uvođenje jednokličnih sorata u proizvodnju, postupno od 1971. godine u našoj zemlji, ovaj specifičan i zahtjevan postupak postao je nepotrebnim. Međutim, za preciznu sjetvu naturalno sjeme, zbog svojih svojstava, niti kod jednokličnih sorata nije prikladno. Plod jednokličnih sorata je ovalan, nejednake veličine, ovisno o mjestu razvoja na sjemenskoj grani, a sjemenke u plodu vrlo su sitne. Za preciznu i sigurnu sjetvu trebala je pomoć dorade sjemena.
Kako bi sjeme (plod) poprimilo okruglu formu, prikladnu za sjetvu, te da bi se ujednačilo po veličini, pristupilo se oblaganju (peletiranju) sjemena, a na taj način dobiveno je pilirano sjeme. Kao omotač koriste se različite tvari, kao što su treset, piljevina, montmorilonit, vermikulit, perlit. Postupkom piliranja dobili smo sjeme ujednačena oblika i veličine. Ubrzo je postupak piliranja iskorišten i za druga poboljšanja sjemena (povećanje mase, primjene zaštite, olakšanje nicanja). Zbog toga se pri samom postupku dorade dodaju fungicidi, insekticidi, hranjiva, stimulatori rasta. Na kraju peleta se oboji intenzivnom bojom, različitom od tla (narančasta, plava, zelena), radi lakše kontrole sjetve. Osobito je dobro došla upotreba insekticida, jer je klica pri klijanju sitna i nježna, kakva je i mlada, na primjer, biljka šećerne repe, a broj štetnika koji napadaju šećernu repu je velik.