Limun sorte Meyer ljeti je bio vani a prije nekoliko tjedana unijeli smo ga u kuću jer je zahladilo. Inače, limun se nalazi u prostoriji u kojoj nije ni jako toplo ni jako hladno, ima dovoljno svjetlosti (ali ne izravne), a zalijevamo ga po potrebi. Odjednom je limun počeo gubiti lišće i plodove, i tako je sada na cijeloj stabljici ostalo samo nekoliko listova. Što je uzrok gubitka listova i plodova, i može li se to spriječiti?


Uzroka gubljenja listova i plodova na Vašem limunu, nakon šio ste ga unijeli u kuću, može biti više. Možda je riječ o opasnoj bolesti fitoftori, protiv koje su mali izgledi da je izliječite. Jedino bismo Vam mogli preporučiti da pokušate, što znači da odmah poberete sve plodove sa stabla pa zatim više puta limun zalijete vodom u koju ste umiješali jedan od sistemičnih furigicida. Najbolji su preparati Aliette (Mikal) ili Ridomil gold (koji je bez bakra). Dovoljno je da u litru vode prije zalijevanja stavite žličicu jednog ili drugog fungicida, nadajući se da će na proljeće krenuti zdrava vegetacija.

Drugi razlog, koji je vjerojatniji, da je Vaš limun nakon prenošenja u kuću doživio šok, a posljedice su opadanje listova i plodova. Svaka lončanica, pa tako i limun, teško prolazi kroz radikalne promjene okoliša, osobito u Vašem slučaju, jer je limun nosio velik broj plodova. S punog svjetla voćku ste prebacili u polusjenu. Upravo zbog nedostatka svjetla, lišće može izgubiti karakterističnu zelenu boju i otpasti. Osobito je to izraženo ako limun ima plodove, jer u nekakvoj zamišljenoj borbi za potomstvo, plodovi imaju prvenstvo. Znači, prvo će otpasti listovi a tek kasnije možda plodovi. Savjetujemo Vam da odstranite sve plodove, i zrele i nezrele, a limun povremeno lagano zalijevate i čekate da u proljeće krene novom snagom. Korisno je i da ga pognojite nekim tekućim gnojivom predviđenim za lončanice.

Ivo Kirigjija, dipl. ing.

Prethodni članakMinistar prof. dr. sc. Davor Romić otvara 12. Međunarodni pčelarski sajam i 2. izložbu vina i vinogradarstva u Gudovcu
Sljedeći članakIzgrađena staja i garaže bez dozvole
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.